Foto: Feđa Krvavac/Sarajevo-x.com
BiH je u 2011. godini zapala u tešku političku, ekonomsku i socijalnu krizu, što je dovelo do potiskivanja ljudskih prava na marginu, ocjena je Helsinškog komiteta za ljudska prava u BiH.
Predstavljajući medijima Izvještaj o stanju ljudskih prava u BiH u 2011. godini, predsjednica Helsinškog komiteta Vera Jovanović napomenula je da još nije došlo do provođenja presude Suda u Strazburu u predmetu ''Sejdić-Finci'', kao ni da 16 godina nakon Dejtonskog sporazuma nisu usklađene sve ustavne odredbe sa odredbama Evropske komisije za zaštitu ljudskih prava, zbog čega su one ostale diskriminatorske.
U Helsinškom komitetu smatraju da su političari u BiH, u periodu od više od godinu dana koji je potrošen na traženje kompromisa za formiranje vlasti, optužujući jedni druge uz upotrebu jezika mržnje, doveli do atmosfere nepovjerenja i međunacionalnih animoziteta koji su se prenijeli na sve nivoe i među građane.
"Ovo se manifestovalo na nepoštivanje međunarodnih dokumenata koji su ratifikovani, nepoštovanje medijskih sloboda i nezavisnosti pojedinih značajnih institucija, porastu nasilja u porodici i dalje prisutnoj segregaciji u obrazovnom sistemu, pojavama diskriminacije u gotovo svim segmentima društva, a posebno u sistemima socijalne zaštite, nepoštovanju manjina i povećanju broja nezaposlenih", istakla je Jovanovićeva.
Helsinški komitet izrazio je zabrinutost što se Zakon protiv diskriminacije ne provodi ni tri godine od njegovog donošenja, te nezadovoljstvo stanjem u pravosuđu koje ne obezbjeđuje jednak tretman svih građana zbog postojanja četiri neusklađena pravna sistema i 14 različitih izvora finansiranja.
Ova nevladina organizacija smatra nezadovoljavajućom i reformu pravosuđa u posljednjem periodu, navodeći da donosioci odluka nemaju ni približno jednake stavove.
Helsinški komitet izrazio je nezadovoljstvo, kako kažu, i glomaznom i ispolitizovanom javnom upravom u BiH, pojašnjavajući da ne postoje jasne i transparentne procedure zapošljavanja, te da se zapošljavaju ljudi prema političkoj podobnosti i na osnovu nepotizma, kao i da reforma javne uprave ne ide u dobrom pravcu.
Jovanovićeva je istakla da sistem obrazovanja u kojem postoje jednonacionalne javne škole i sistem nastave "dvije škole pod jednim krovom" i dalje pokazuje etničku i vjersku diskriminaciju, te konstatovala da je u gradovima u BiH funkcionalno nepismena trećina stanovništva, a u selima oko 70 odsto stanovništva.
Ona je upozorila i na teško stanje još oko 37 000 interno raseljenih porodica u BiH.
Govoreći o stanju u medijima, Jovanovićeva je rekla da su negativni trendovi u medijima nastavljeni iz proteklih godina, te da su mediji sada otvoreno svrstani na političke i etničke strane.
Kada je riječ o napadima na vjerske objekte, Jovanovićeva je navela da je od 56 evidentiranih napada u 2011. godini, njih 28 izvršeno na objekte Islamske zajednice, 17 na objekte Srpske pravoslavne crkve, devet na objekte Katoličke crkve i dva na objekte Jevrejske zajednice.
Prema njenim riječima, napadi na članove Helsinškog komiteta u prošloj godini nizu izazvali reagovanja vlasti u pravcu njihove zaštite i sankcija.
Osim Izvještaja o stanju ljudskih prava u BiH u 2011. godini, Helsinški komitet za ljudska prava u BiH objavio je i brošuru u kojoj je predstavljen Monitoring zatvorskog sistema u BiH u prošloj godini.
Možda vas zanima
