Dobitnike priznanja "Humanista 20. stoljeća" odabrao je prošle godine idejni tvorac i doživotni počasni predsjednik ILH-a, nedavno preminuli akademik Ivan Supek, povodom obilježavanja 30. godišnjice održavanja Osnivačkog kongresa svjetskog jedinstva humanista u Philadeplhiji 1976. godine.
Najviše priznanje ILH-a spomenutim državnicima dodjeljuje se "u znak trajne zahvalnosti i priznanja za izvanredan doprinos uspostavi mira, razumijevanja i saradnje među narodima i državama regiona, posebno za odnos prema Bosni i Hercegovini". Riječ je o priznanju koje ILH dodjeljuje za neumorno i stvaralačko djelovanje u korist mira u trajanju od najmanje 30 godina javnog djelovanja dobitnika.
Kako je rečeno danas na konferenciji za medije ILH-a, potvrđen je dolazak u Sarajevo sva četiri državnika, a sve pripreme za održavanje svečanosti uručenja priznanja su završene.
Potvrđeno je da će predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić biti pokrovitelj zajedničkog susreta i prigodnog koktela koji će biti organiziran nakon svečanosti dodjele priznanja.
Istu večer u UNITIC-u, gdje će biti održana ceremonija, bit će predstavljene i dvije prigodne poštanske marke koje će se štampati u saradnji s BH Poštom. Na njima će biti predstavljena dva ambasadora sporta i mira, koji su počasnim članovima ILH-a proglašeni još prije četiri godine – Jozef Blater i Huan Antonio Samaran.
U petak 21. septembra predviđeno je da svi laureati, osim predsjednika Mesića koji će u Hrvatsku otputovati odmah u četvrtak, posjete Univerzitet Internacionalne lige humanista na Stupu.
Svečanost uručenja priznanja počet će u 18.00 sati.
Vaclav Havel više je od 50 godina života i rada posvetio borbi za osnovna građanska i ljudska prava, slobodu govora i medija, razumijevanje i politički pluralizam. Ovaj književnik, esejist, dramatičar i publicist dobitnik je Nobelove nagrade za mir te Fulbrightove nagrade za književnost.
Kiro Gligorov posvetio je 70 godina života i rada razvoju demokracije, zalažući se za uvođenje tržišne ekonomije. Vraćajući se u politički život Makedonije, predstavlja višepartijske izbore i tržišnu ekonomiju. Pod njegovim rukovodstvom Makedonija je postala jedina bivša jugoslavenska republika koja je nezavinost proglasila na miran i legitiman način.
Milan Kučan posebno će ostati zapamćen po reformi Saveza komunista Slovenije, čiji je predsjednik postao 1986. te zalaganju za poštovanje ljudskih prava, sloboda i dostojanstva. Time je doprinio punom procvatu demokratije u Sloveniji o kojoj su strani reporteri pisali kao o otoku političkih sloboda.
Stjepan Mesić poznat je kao nepokolebljivi borac za istinu i pravdu, slobodu govora i udruživanje još iz studentskih dana, zalažući se za opća prava studenata, depolitizaciju sveučilišta i promjenu odnosa prema studentima. Ostat će zapamćen po razlazu s predsjednikom Franjom Tuđmanom 1994. zbog neslaganja s politikom prema BiH.
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
Opel predstavio novu generaciju modela Grandland, stigla i električna verzija
