{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Haška optužnica i biografija R. Karadžića

F
22.7.2008. u 00:34
0
11
Haška optužnica i biografija R. Karadžića
0
Haška optužnica i biografija R. Karadžića
Haški tribunal je 25. jula 1995. godine podigao prvu optužnicu protiv bivšeg predsjednika RS-a i najtraženijeg haškog optuženika Radovana Karadžića i generala bivše vojske RS-a Ratka Mladića, koja je imala 16 tačaka, od kojih je jedna optužene teretila za genocid, a tri za zločine protiv čovječnosti.
Naredna, druga optužnica, koja se odnosila na zločine u Srebrenici, podignuta je 16. novembra 1995. i imala je 20 tačaka, od kojih ih je jedna teretila za genocid, a devet za zločine protiv čovječnosti.

Pod pritiskom međunarodne zajednice i na insistiranje Slobodana Miloševića i ostalih lidera bosanskih Srba, 30. juna 1996. Karadžić je prenjeo predsjednička ovlašćenja na tadašnju potpredsjednicu RS-a Biljanu Plavšić, povukao se s mjesta predsjednika SDS-a i iz javnog života, od kada mu se gubi svaki trag.

Haški tribunal je 14. oktobra 2002. otpečatio izmjenjenu i dopunjenu optužnicu protiv Karadžića (optužnica je potvrđena 31. maja 2000. ali je ostala zapečaćena), koja je objedinjavala prethodne dvije i razdvojena je od optužnice protiv Mladića. Nova optužnica ima 11 tačaka, kojima se Karadžiću stavlja na teret genocid i saučestništvo u genocidu, zločini protiv čovječnosti, kršenje zakona i običaja ratovanja.

Članstvo u SDS-u mu je prestalo kada je Skupština SDS-a RS-a 24. decembra 2001. usvojila izmjene i dopune Statuta stranke među kojima je i odredba da osobama protiv kojih je podignuta haška optužnica prestaje članstvo u toj partiji.

U novembru 1998. SAD su ponudile novčanu nagradu od pet miliona dolara osobama koje pomognu da se pred sud izvedu optuženi za ratne zločine, a četiri godine kasnije (januar 2002.) na ulicama Sarajeva pojavile su se potjernice za Karadžićem i Mladićem.

Radovan Karadžić rođen je 19. juna 1944. godine u selu Petnica nedaleko od Šavnika, na Durmitoru, u Crnoj Gori. U Sarajevo je došao 1960. godine, gdje je završio srednju medicinsku školu i 1971. diplomirao na Medicinskom fakultetu, na kome je specijalizirao psihijatriju. Dio školovanja proveo je u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je proučavao psihoterapiju i američku poeziju.

Do marta 1977. radio je u Centru za obrazovanje odraslih "Đuro Đaković", a potom na Psihijatrijskoj klinici na Koševu u Sarajevu.

Krajem 1983. i početkom 1984. radio je u Zdravstvenom centru na Voždovcu u Beogradu. U isto vrijeme bio je i psihijatar FK Crvena zvezda.

Zbog optužbi da je državnim novcem sagradio vikendicu na Palama, 1. novembra 1984. godine je otišao u sarajevski istražni zatvor, ali je, u nedostatku dokaza, pušten nakon 11 mjeseci.

U Sarajevu je 26. septembra 1985. osuđen na tri godine zatvora zbog pronevjere i prevare, ali kaznu nije odslužio.

U Domu zdravlja na Voždovcu u Beogradu nastavio je da radi do 1987. kada se pridružio porodici u Sarajevu i ponovo počeo da radi na Psihijatrijskoj klinici.

Zvanično je počeo da se bavi politikom 1989. godine kada je osnovao Srpsku demokratsku stranku (SDS). U julu 1990. izabran je za prvog predsjednika stranke. Od ukupno 222 glasa, on je dobio 221. Bio je član Predsjedništva BiH.

Nakon proglašenja nezavisne Republike srpskog naroda u BiH 9. januara 1992, koja je kasnije preimenovana u Republiku Srpsku, Karadžić je postao njen prvi predsjednik.

U aprilu 1992. Karadžić odlazi na Pale, a vlada RS počinje 7. maja 1992., mesec dana uoči prvih sukoba, da realizuje svoju odluku o formiranju sopstvenih oružanih snaga preuzimanjem srpskog vojnog kadra JNA iz BiH.

Sve vrijeme rata u BiH bio je lider bosanskih Srba i zajedno s ratnim komandantom Ratkom Mladićem, kreator ratnih operacija.

Karadžić je oženjen je Ljiljanom Zelen sa kojom ima kćerku Sonju i sina Sašu.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: