Ona je, govoreći o presudi Međunarodnog suda pravde u slučaju Bosna i Hercegovina protiv Srbije, kazala da "međunarodno humanitarno pravo, kao što je bio slučaj u Bosni i Hercegovini, ne uspijeva zaštititi ljudske živote".
Hartmann je ponovila svoj poznati stav o značaju Haškog tribunala za istraživanje i sakupljanje dokaza o počinjenim zločinima na prostoru bivše Jugoslavije, ali je također naglasila da "Haški tribunal nije postigao najbolje što je mogao".
"Iskreno, greška je što Haški sud koristi anglosaksonsko pravo zbog čega suđenja traju duže. U slučaju Slobodan Milošević to je bio jedan od faktora njegove smrti prije završetka procesa. Ne smatram ni da je skraćivanje optužnica rješenje, pogotovo u suđenjima za genocid, jer takve presude ne bi služile ni žrtvama niti pomirenju među narodima. Duge optužnice i procedure su veoma bitne za transparentnost suđenja i vjerodostojnost presuda", navela je Hartmann.
Komentirajući posjetu ministra vanjskih poslova Švedske Carla Bildta Bosni i Hercegovini, ona je upozorila da evropski političari "ne dozvoljavaju da ih njihova javnost kritizira, a pogotovo da ih kritikuju oni koji nisu dio EU".
"Odnos Evrope prema Balkanu je kreirao ljude koji se ne osjećaju slobodno da izraze ono što misle. Drugo, da su to rekli, Bildt ili bilo koji drugi zvaničnik bi odgovorio: ko ste vi da mi to kažete", dodala je Hartmann.
Naglasila je da smatra da Bildt nije dovoljno učinio da spriječi rat u Bosni i Hercegovini.
"Zamislite, on nama, evropskim građanima, nije dozvoljavao da mu to kažemo i onda se svetio riječima da bih ja trebala ići u zatvor. To je jako nedemokratski. Imamo pravo da mu kažemo da ima moralnu odgovornost i da nije dobro uradio svoj posao", kazala je Hartmann.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
