"Veliko je pitanje šta mi, kao mala zemlja posebno u ovim uslovima kakvi jesu, možemo i šta trebamo činiti", kazao je Hanjalić novinarima prije današnje sesije Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99 na kojoj je bio uvodničar o temi "Nauka i njeno vrednovanje - BiH i 'ostatak' svijeta“.
Prema njegovim riječima, prvo je pitanje ima li nauke uopšte u BiH, "ako je ima, treba li nam, ako nam treba, kakva i ko treba da vrši istraživanja, ko treba da se bavi naukom, ko da bira prioritete.“
Hanjalić je naveo da je finansiranje nauke "bolna tačka“, dodajući da se puno toga može raditi bez nekih finansijskih sredstava.
Ističe da se bez velikih sredstava ne mogu dostići veliki rezultati, ali postoji niz oblasti u kojima se može postići skromnim sredstvima.
Napominje da se otvara prilika i za siromašne naučnike i za siromašne zemlje da se bave naukom, istraživanjima i tehhnološkim inovacijama isključivo kompjuterski, kompjuterskim simulacijama.
"Mnogo toga što se nekad isključivo moglo u nekom skupom laboratoriju izmjeriti, probati, razviti, danas se može dobrim dijelom raditi kompjuterski čak i na laptopu", kazao je Hanjalić.
Naveo je da imamo danas više od 40 visokoobrazovnih institucija, od kojih 20 ili više imaju naziv univerzitet.
"Bez obzira kakve su to institucije, to je značajan potencijal, među njima dosta mladih ljudi koji se mogu usmjeriti, ali je potrebna dobra politika i potrebna je politika 'mrkve i štapa', podsticaj ali i prinuda", kazao je Hanjalić.
Prema njegovim riječima, ogroman broj mladih ljudi, mlađih ljudi, srednje generacije luta, ali nema ni motiva, nema ni podsticaja, nema ni prinude.
"Sad se tu uklapa vrednovanje nauke i primjena objektiviziranih kriterija vredonovanja nauke u svim sferama djelatnosti visokoškolskih institucija, od izbora, promocije, napretka do nagrađivanja", kazao je Hanjalić.
Istaknu je da je nevjerovatno kako malo o nauci ima u našim medijima, dodajući da se "naši univerziteti pojavljuju u medijima samo u negativnom smislu, kad su neke afere“.
On smatra da podsticaj medija i javnosti znači jako puno u smislu opredjeljivanja mladih ljudi da se bave naukom.
"Prvo, mi nemamo tražnje za naukom, industrija je takva. Naravno da je najveća odgovornost na vladajućim strukturama da organizuju, podstiču, prepoznaju prioritete, potencijal, da usmjeravaju", kazao je Hanjalić dodajući da ima puno krivice i na akademskoj zajednici.
Najveće greške koje ljudi čine tokom seksa: Zbog njih ne postižete zadovoljstvo
