Handicap International: Predstavnici medija i osobe s invaliditetom treba bolje da sarađuju
Ovo je istaknuto na regionalnoj radionici organiziranoj radi procjene situacije i budućih smjernica u izvještavanju o osobama s invaliditetom, a sudjelovali su novinari i osobe s invaliditetom iz Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine.
Predstavnici medija i osobe s invaliditetom saglasili su se u tome da od načina na koji se osobe s invaliditetom obraćaju medijima umnogome ovisi koliko će biti zastupljeni u javnosti, što je vrlo važno za rješavanje njihovih problema.
Usaglasili su se da bi poslove odnosa s javnošću u takvim udruženjima trebalo da obavljuju za to kvalificirane osobe, ali i da bi novinari koji obrađuju problematiku te populacije trebalo da vladaju tom tematikom, odnosno da se pripreme za razgovor.
Predstavnici osoba s invaliditetom na skupu su ukazali na lošu upotrebu jezika u medijima kad se izvještava o osobama s invaliditetom.
Tako su istaknuli da mediji u zemljama regije kad izvještavaju o toj populaciji, često pribjegavaju tzv. jezičkoj ekonomiji i npr. osobe s invaliditetom skraćeno nazivaju invalidi ili vezan za invalidska kolica, umjesto korisnik invalidskih kolica, što je označeno kao nepravilno ili nepoželjno.
Ukazano je i na činjenicu da se u novinskim izvještajima izrazi koji su vezani za osobe s invaliditetom često koriste i u pežorativnom smislu.
Osnova za razgovor na skupu u Beogradu bio je izvještaj Handicap Internationala o odnosu medija prema osobama s invaliditetom. Izvještaj se zasniva na analizi novinskih tekstova iz BiH, Crne Gore i Srbije u 2006. godini koji govore o toj populaciji.
U izvještaju je konstatirano da u tim zemljama ne postoji dosljednost u upotrebljavanju izraza, tako da se u jednom tekstu, kako je rečeno, može naći pet ili šest različitih izraza za osobe s invaliditetom.
Najčešće upotrebljavani izraz u naslovima je - invalid - uprkos tome što se u daljnjem tekstu koriste drugi izrazi. Navode se i primjeri uvredljive terminologije koja se koristi u štampi, te tendencija da se prave poređenja između osoba s invaliditetom i "zdravih ljudi" ili "normalnih ljudi".
Izrazi kao što su "invalidi" i "zdrava populacija" često se, kako se navodi, koriste zajedno. Međutim, postoji izvjestan broj primjera novinskih članaka koji su dosljedni u upotrebi termina "osobe s invaliditetom".
Ovo su, kako se navodi u izvještaju, najčešće članci gdje se član organizacije osoba s invaliditetom obraća medijima ili kad novinar izvještava o nekom događaju koji predvode članovi pokreta osoba s invaliditetom.
Konstatirano je i to da se u štampanim medijima o pitanju invalidnosti rijetko raspravlja sa stanovišta samih osoba s invaliditetom kao i o pitanjima koja su od važnosti za njih. Najčešće je to, kako se navodi u izvještaju, pogled na invalidnost kroz objektiv osoba koje nisu invalidi i invalidnost opažaju kao "nešto drugo".
"Tako se naprimjer rijetko mogu naći tekstovi o nekome općem životnom pitanju koje se odnosi na cjelokupnu populaciju viđenu očima osoba s invaliditetom. Umjesto toga članci koji se odnose na pitanje invalidnosti usredotočuju se na reformu socijalne zaštite, inkluzivno obrazovanje ili humanitarnu pomoć", navodi se u izvještaju.
Skup "Mediji i invalidnost: Regionalna radionica radi procjene situacije i budućih smjernica" organizirao je Handicap International jugoistočne Evrope - Share See, regionalni projekt koji ima za cilj jačanje kapaciteta civilnog društva u borbi protiv diskriminacije s kojom se suočavaju osobe s invaliditetom.
