"Tema ovogodišnje sedmice testiranja je 'Pričaj o HIV-u. Testiraj se na HIV', te pozivamo sve zainteresovane da se danas testiraju do 20 sati. Želimo ohrabriti sve one koji su imali rizično ponašanje da se testiraju na HIV", rekla je za Agenciju FENA šefica Odjela za HIV/AIDS Klinike za infektivne bolesti KCUS-a prim. dr. Vesna Hadžiosmanović.
Istovremeno, žele se ohrabriti i zdravstveni radnici koji bi voljeli da primijene one postulate koji se koriste u SAD-u, a to je da se testiranje na HIV nudi rutinski u sklopu laboratorijske dijagnostike.
"Na taj način odziv na testiranje bi bio daleko veći i podigli bismo stopu testiranja. To je ključ zašto u SAD-u imamo visoku stopu testiranja i registriranih pozitivnih osoba. Zato je moj prijedlog da se u BiH uvede rutinsko testiranje na HIV", kazala je Hadžiosmanović.
U okviru Klinike za infektivne bolesti u funkciji je Centar za anonimno, dobrovoljno, povjerljivo i besplatno savjetovanje i testiranje na HIV (VCCT), gdje je prosjek testiranih osoba ranijih godina bio 1.200, dok se u deset mjeseci ove godine više od 1.800 osoba testiralo u centru. U 80 posto slučajeva HIV inficiranu osobu, kaže Hadžiosmanović, doktori su dektektovali u ranoj fazi bolesti, što je cilj Evropske sedmice testiranja na HIV.
Iako će Epidemiološka služba 1. decembra objaviti zvanične podatke, Hadžiosmanović ističe da od 1986. godine kada se u BiH detektovao prvi slučaj HIV bolesti, danas oko 266 osoba živi s HIV-om.
"Odgovorno tvrdim da je taj broj daleko veći samo, nažalost, zbog stigme i diskriminacije stopa testiranja u BiH, kao i u Evropi je niska. Posljedica toga je visoka stopa nedijagnosticiranih ili kasno dijagnosticiranih HIV bolesti", kazala je Hadžiosmanović.
Ukazala je na važnost povećavanja stope testiranja, jer se na taj način detektuje HIV inficirana osoba u ranoj fazi, navodeći da se odmah po postavljanju dijagnoze treba ordinirati antiretroviralna terapija.
- Prednost koju HIV inficirana osoba ima ako joj se u ranoj fazi ordinira ova terapija jeste ta da se životni vijek HIV inficirane osobe zapravo ne razlikuje od životnog vijeka HIV neinficirane osobe. Tako ćemo imati sniženu incidencu bolesti u državi - istakla je.
Evropska sedmica testiranja na HIV, koja prethodi 1. decembru, Svjetskom danu borbe protiv HIV/AIDS-a, potrebna je jer, kako kaže Hadžiosmanović, danas u Evropi oko 2.300.000 ljudi živi s HIV-om, a 30 do 50 posto njih uopće nije svjesno da je inficirana virusom HIV-a, kod 50 posto njih se dijagnoza HIV bolesti postavlja u kasnoj fazi bolesti.
"To znači da je imperativ javnog zdravstva da se HIV infekcija detektuje u ranoj fazi bolesti, jer se na taj način smanjuje i morbiditet i mortalitet HIV inficiranih osoba, a iz epidemioloških razloga reducira se dalja transmisija bolesti na HIV neinficirane osobe", kazala je Hadžiosmanović.
U implementaciji inicijative "Evropske sedmice testiranja" u 2013. godini je učestvovalo više od 477 institucija i organizacija, dok je ovogodišnja manifestacija "European HIV testing week" implementirana od oko 700 organizacija u gotovo svim većim gradovima Evrope.
