{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Hadžiomerović: Predsjednik CIK-a je involviran u izradu Izbornog zakona

F
2.4.2012. u 13:35
0
4
Hadžiomerović: Predsjednik CIK-a je involviran u izradu Izbornog zakona
0
Hadžiomerović: Predsjednik CIK-a je involviran u izradu Izbornog zakona
Mujo Hadžiomerović
Predsjednik Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda Republike Srpske (RS) Mujo Hadžiomerović upozorio je danas na određene indikativne procedure vezano za novi Izborni zakon RS-a te izrazio sumnju da je predsjednik Centralne izborne komisije BiH (CIK) Branko Petrić “direktno involviran u izradu, donošenje i implementaciju tog zakona”.
Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona RS-a donesen 29.novembra 2011. godine na 13. sjednici Narodne skupštine RS-a, na koji je Klub Bošnjaka 8.decembra 2011. pokrenuo postupak zaštite vitalnog nacionalnog interesa u Ustavnom sudu RS-a, a 31.januara 2012. godine je uslijedila odluka Vijeća za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda RS-a kojom je utvrđeno da nema povrede vitalnog nacionalnog interesa.

“Indikativno je da 49 dana treba da prođe, kako bi isti zakon bio objavljen u ‘Službenom glasniku RS’ broj 24/12 od 19.marta 2012. godine, a što znači da stupa na snagu osam dana od dana objavljivanja, a to je 27.marta 2012. godine”, ukazuje Hadžiomerović.

Međutim, Petrić je sam donio određene smjernice za lokalne vlasti.

“Ono što je šlagvort u svemu tome je da predsjednik CIK-a, bez saglasnosti ostalih članova, upućuje obavještenje svim skupštinama općina i Skupštini Grada Banja Luka 22.marta 2012. godine u kojem traži, da se izvrše izmjene i dopune Statuta u skladu s objavljenim izmjenama Izbornog zakona RS-a”, naglašava Hadžiomerović.

Podsjeća da je u međuvremenu, Ustavom ovlašteni podnosilac zahtjeva, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda BiH Sulejman Tihić Ustavnom sudu BiH podnio zahtjev za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti spomenutog zakona u skladu s Ustavom BiH kao i s Aneksom 3. Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH.

“Također, od predsjednika CIK-a, znajući da je potrebno da se Odluka o raspisivanju izbora donosi 150 dana prije održavanja istih, a spomenuti zahtjev neće biti razmatran u adekvatnom periodu, kako bi se eventualno izrekla predložena privremena mjera o obustavljanju primjene zakona. Sve ove navedene činjenice indiciraju da je predsjednik CIK-a direktno involviran u izradu, donošenje i implementaciju Izbornog zakona RS”, smatra predsjednik Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS-a.

Naime, u Petrićevom dopisu svim skupštinama općina i Skupštini Grada Banja Luka, od 22.marta ove godine, između ostalog se navodi da “ukoliko postoji potreba usklađivanja statuta s izmjenama i dopunama Izbornog zakona, to učine hitno i da CIK-u dostave odluku o izmjeni statuta ili statut općine/grada najkasnije do 30.aprila ove godine”.

Hadžiomerović ističe i da Klub Bošnjaka ima saznanja da su neke općine već pristupile izmjenama i dopunama svojih statuta u skladu sa spomenutim zakonom.

“Upozoravamo bošnjačke funkcionere i odbornike u lokalnim zajednicama RS-a da prihvatanjem odredbi izmjena i dopuna statuta mogu nastupiti nesagledive štetne posljedice po Bošnjake, tj. urušavanjem državne institucije kakva je CIK, bojim se da ovo ne bi bio početak promjena u organizaciji vlasti entiteta RS-a, koja je Ustavom BiH utvrđena”, naglašava on.

Očekuje da će zahtjev zamjenika predsjedavajućeg Doma naroda BiH Sulejmana Tihića, polučiti željenim i očekivanim rezultatom, zato što se temelji na Ustavu i Izbornom zakonu BiH.

Podsjećanja radi, još prilikom usvajanja izmjena i dopuna Izbornog zakona RS-a, 29.novembra u Narodnoj skupštini RS-a, opozicija je zamjerila vladajućem SNSD-u što je praktično na “mala vrata”, intervenirao u fazi prijedloga, a ne nacrta, te što je uskratio mogućnost opozicionim stankama da podrobnije sagledaju sve aspekte predloženih promjena koje se odnose ne samo na broj mandata u lokalnim parlamentima nego i na prekrajanje izbornih jedinica.

Izmjenama Izbornog zakona umjesto šest, u RS-u će biti devet izbornih jedinica.

Prekrajanjem izbornih jednica, što je predviđeno izmjenama ovog zakona, u određenim područjima RS-a, naglasili su Bošnjaci, ne bi više bilo bošnjačkih predstavnika, prije svega u Posavini i Podrinju, kao i u prijedorskoj regiji.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: