{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Hadžihafizbegović: Muzej opsade Grada Sarajeva smjestiti u Vijećnicu

F
16.3.2008. u 14:24
0
0
Hadžihafizbegović: Muzej opsade Grada Sarajeva smjestiti u Vijećnicu
0
Hadžihafizbegović: Muzej opsade Grada Sarajeva smjestiti u Vijećnicu
Ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo Emir Hadžihafizbegović pokrenut će u naredna dva mjeseca inicijativu o formiranju Muzeja opsade Grada Sarajeva i njegovom smještanju u Vijećnicu.
Hadžihafizbegović je u razgovoru za FENU kazao da je izgradnja muzeja samo je jedan od niza kapitalnih projekata iz oblasti kulture i sporta za koje je resorno ministarstvo osiguralo sredstva u ovoj budžetskoj godini.

Mali Muzej opsade Grada Sarajeva već postoji u sklopu Tunela D-B, jedinog prolaza građana Sarajeva tokom četverogodišnje opsade. Ipak, želja ministra je da se, osim novčane podrške koju je ministarstvo izdavajalo za tunel u prošlim godinama, napravi veliki muzej "potpuno dislociran od tunela".

Za ovu ideju ministar će zatražiti podršku svih relevantnih kulturnih i javnih institucija i djelatnika te građana Sarajeva. On smatra da inicijativa o smještanju Gradske uprave Sarajeva u Vijećnicu nije dobra. Muzej opsade bio bi mjesto na kojem bi se ljudi iz Sarajeva, ali prvenstveno turisti iz okruženja i svijeta, mogli informirati o potpuno hermetiziranoj opsadi grada kakvu nije imao ni Staljingrad.

Formiranje muzeja u Vijećnici je i simbolično, jer je to mjesto na kojem su 1992. izgorjels oko četiri miliona knjiga te time i biljeg duhovnoga, kulturološkog i svakog drugog stradanja građana Sarajeva.

Ministar potcrtava da je i u Tunel D-B već uloženo dosta novca zajedno sa sredstvima i drugih institucija vlasti. On je obložen i prohodan, a u varijanti muzeja u Vijećnici u sklopu tunela bi ostala samo muzejska postavka koja svjedoči o ratu.

"To je priča o našoj kulturi sjećanja koja je na zaista niskom nivou. Onaj ko nema kulturu sjećanja nema ni kulturu življenja. Cilj muzeja nije pocrtavati egzekutore opsade Sarajeva, već faktografski govoriti o jednom vremenu i fašizmu na kraju 20. vijeka te sumraku civilizacije koji se nadvio nad ovaj grad i BiH", mišljenja je ministar.

Sa vlasnikom kuće iz koje tunel počinje postoji problem, jer se on odbija preseliti u kuću koja mu je već napravljena na Ilidži.

Ulaganje u Kinoteku BiH također je jedan od značajnih kapitalnih projekata ovog ministarstva. U toku je renoviranje prostora na Mejtašu gdje će biti napravljene odgovarajuće komore te obezbijeđeni specijalni uslovi temperature i vlage za smještaj arhivskog filmskog materijala. U planu je i nabavka mašine za restauriranje filmskog materijala.

Krajnji je cilj da se bh. filmovi koji se čuvaju van BiH vrate u njen posjed. Hadžihafizbegović naglašava da tu mogućnost predviđa Zakon o kinoteci kojim je dozvoljeno da zemlja može dobiti svoje filmske i arhivske materijale iz drugih zemalja, ali tek kada obezbijedi uslove za njihov smještaj. U protekle 63 godine, od 1945. do danas, BiH je snimila oko 130 igranih filmova. Od toga u svom posjedu ima nešto više od 80, dok se oko 45 igranih filmova nalazi van granica BiH.

Ministarstvo kulture i sporta KS-a za Kinoteku BiH je do sada izdvojilo oko 400.000 KM. Kanton Sarajevo po zakonu nije dužan pomagati spornih sedam institucija kulture od državnog značaja, u koje spada i Kinoteka, pa ipak godišnje za njih izdvoji oko 650.000 KM kako ne bi prestale raditi. Za te je namjene u proteklih godinu i po njegovog mandata izdvojeno gotovo milion KM.

U kontaktu s predstavnicima Jugoslavenske kinoteke, Filmskog studija Košutnjak te Jadran filma Zagreb, u čijem se okrilju čuvaju mnogi bh. filmovi, izražena je spremnost za njihovo vraćanje BiH. Ministar stoga očekuje da će se u narednih godinu dana stvoriti svi neophodni uslovi za njihov smještaj i čuvanje. Želja mu je i da digitalizira deset do petnaest najznačajnijih bh. ostvarenja. Zbog visoke cijene tog postupka zatražit će pomoć i drugih subjekata.

Među kapitalnim projektima ovog ministarstva našao se i Bosanski kulturni centar (BKC), za koji ministar Hadžihafizbegović smatra da treba promijeniti koncept rada zbog nezadovoljavajućeg broja programa koji se ostvare tokom godine. Uložit će se sredstva u rekonstrukciju ulaza, a plan je da se iduće godine novac izdvoji i za uređenje sale te zamjenu stolica. Time bi se BKC mogao pretvoriti u pravu koncertnu dvoranu sa 1.000 sjedišta. Ministrova će inicijativa biti da se u BKC-u smjesti Sarajevska filharmonija.

Ministarstvo će izdvojiti 100.000 KM i za otvaranje galerijskog prostora Istorijskog arhiva Sarajevo.

Kada je riječ o bh. filmu, ministar Hadžihafizbegović je formirao mali Fond za kinematografiju, čija sredstva za ovu godinu iznose 700.000 KM, u odnosu na prošlogodišnjih 400.000 KM. Iz njega će se sufinansirati igrani filmovi, ali dobrim dijelom i kratki filmovi te diplomski radovi studenata Akademije scenskih umjetnosti.

Već je izdvojeno 60.000 KM za film Plavi orkestar Pjera Žalice, 70.000 KM za film Nedžada Begovića Jasmina te 30.000 KM za postprodukciju istog filma (ukupno 100.000), kao i filmove Namika Kabila te Adisa Bakrača, dok će sredstva biti izdvojena i za novo ostvarenje Jasmile Žbanić.

U planu je ralizacija i niza kapitalnih projekata iz oblasti sporta. Tu je prvenstveno zatvoreni 25-metarski samoodrživi bazen koji bi trebalo da bude izgrađen na području Ilijaša ili Hadžića. Razlog ulaganja u ovaj projekt ministar vidi u zapanjujućem broju od 15.000 djece neplivača u dobi od sedam do petnaest godina. Njegova bi izgradnja koštala oko 700.000 eura i bio bi samoodrživ.

Za iduću godinu ministarstvo je planiralo 800.000 KM za projekt izgradnje stonoteniskog centra, koji bi bio smješten također u Ilijašu ili Hadžićima, zavisno od toga gdje će biti smješten spomenuti bazen.

Hadžihafizbegović je tokom nedavnog susreta s gradonačelnikom Grada Zagreba Milanom Bandićem dogovorio donaciju Kantonu Sarajevo tri ATP podloge vrhunske klase u vrijednosti od 100.000 eura na kojima se igraju najveći svjetski turniri. Dogovor još čeka zvaničnu pismenu potvrdu, ali je takva donacija svakako velika vijest za teniski sport, smatra ministar.

Predviđeno je i izdvajanje 150.000 KM u ovoj godini za rekonstrukciju i sanaciju planinarskih domova.

Ministar Hadžihafizbegović je govorio i o svojoj viziji strategije razvoja kulturno-historijskog turizma u Sarajevu. Navodeći za primjer Prag koji od turizma godišnje pravi osam milijardi eura, smatra kako je lako dokazati da ni Sarajevo za turiste nije ništa manje «pikantno».

"Ovaj propuh povijesno-religijskih krugova koji se kretao kroz Sarajevo ostavio je u ovom gradu i državi potpuno nevjerovatne kulturno-historijske segmente. Danas moderni turisti ne žele više ići na piramide, Ajfelov toranj ili antičke hramove, oni traže nove destinacije. Bosna može biti jedna od njih. U tom sam kontekstu formirao Komisiju za razvoj strategije kulturno-historijskog turizma. Ako želimo privući turiste, koji se iz godine u godinu zanimaju za BiH, oni moraju imati određene chek-pointe odakle kreću, moramo imati signalizaciju za strance", njegovo je mišljenje.

Hadžihafizbegović je na kraju potcrtao da su sredstva kojima ministarstvo raspolaže za sufinansiranje projekata iz kulture i sporta jedan na prema sedam u odnosu na zahtjeve. Godišnji zahtjevi za projekte kulture iznose oko 35 miliona, a za sport od 28 do 30 miliona. Ovogodišnji je budžet za obje stavke iznosi devet miliona KM. Od ukupnog budžeta ministarstva koji iznosi 37 miliona KM, čak 65 posto ide na plaće uposlenika institucija kulture.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: