{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Hadžiemrić: Mladi se moraju sami izboriti za posao u Travniku

15.4.2012. u 20:30
5
Hadžiemrić: Mladi se moraju sami izboriti za posao u Travniku
5
U intervjuu s načelnikom Općine Travnik Admirom Hadžiemrićem smo razgovarali o ekonomskim pitanjima, kulturnim i zabavnim sadržajima, poznatim Travničanima, mladim ljudima i privatnim univerzitetima.
Načelnik Općine Travnik Admir Hadžiemrić (Foto: Feđa Krvavac/Klix)
Načelnik Općine Travnik Admir Hadžiemrić (Foto: Feđa Krvavac/Klix)

Gospodine Hadžiemriću, u razgovoru s Travničanima smo saznali da ih se većina žali na to da se u gradu i ne dešava baš puno toga, da nedostaje kulturnih, zabavnih i drugih sadržaja. Kakav je Vaš komentar?

To je standardna priča da se ništa ne dešava. Međutim, ja moram reći da takvu situaciju ne može promijeniti jedan čovjek, već zajedno svi građani Travnika, a Općina će pomoći sve zanimljive projekte, koliko je to u mogućnosti. Ja bih naglasio da smo ove godine prvi put nakon dužeg vremena obilježili Dan Općine, 21. marta, a isto tako, tek prije nekoliko dana, vijećnici su usvojili grb i zastavu Općine, što dovoljno kazuje koliko su, nakon rata, opterećeni odnosi na području općine. Ipak, ne bih se složio da baš nema sadržaja u Travniku, evo, prošlog mjeseca smo, u povodu obilježavanja Dana Općine, imali niz aktivnosti nevladinih organizacija, ali i kulturnih dešavanja, sajam zdrave hrane... i nadam se da će to postati tradicija. Krajem aprila i početkom maja se dešavaju maturalne zabave i promenade, tu su i smotre folklora i duhačkih orkestara, a onda imamo i Travničko ljeto u Starom gradu. Najesen se, krajem septembra i u oktobru, održavaju Andrićevi dani, koji su obnovljeni prošle godine, dok je zimi aktuelan Vlašić sa svim svojim turističkim potencijalom. Dakle, dešavanja ima, ali svakako ima i prostora da ih bude još puno više.

Ovih dana je aktuelno pitanje Konfekcije Borac, čijih bi stotine radnika moglo završiti na ulici. Kakva je situacija u vezi s (ne)zaposlenošću, kakav je standard te u kojoj mjeri su investitori zainteresovani za ulaganje na području općine?


Mi ćemo učiniti sve da, koliko je to u našoj mogućnosti, pomognemo Borcu i spriječimo da ti ljudi završe na ulici. Što se tiče nezaposlenosti, negativne posljedice globalne krize nisu zaobišle ni Travnik u kojem je standard ionako bio loš, jer plaće u industriji nisu baš velike. Međutim, mi imamo određene firme koje zaista ostvaruju dobre rezultate u različitim industrijama. Tu je Bajra, firma koja djeluje u mesnoj industriji i koja je puno uložila u opremu i tehnologiju. U farmaceutskoj industriji tu je Pharmamed, koji je respektabilna domaća kompanija, dok u oblasti poljoprivrede s dosta uspjeha djeluje Poljorad, čiji su proizvodi zastupljeni u svim većim tržnim centrima u BiH, a poznati su dakako po travničkom siru, koji je istinski brend.

Što se tiče investicija, Travnik je geografski vrlo povoljno lociran i pogodan je za proizvodnju i distribuciju, što će posebno biti kad za nekoliko godina dobijemo brzu cestu Lašva - Donji Vakuf, tako da interesa investitora za nove pogone, upravo zbog te pogodnosti, ima. Navest ću vam, evo, jedan primjer. Jedna naša porodica, koja je kapital stekla u Holandiji, namjerava ovdje otvoriti farmu krava, koja bi u naredne četiri godine imala 400 krava. Na taj način bi posao dobio izvjestan broj ljudi, a u današnje vrijeme svako radno mjesto je izuzetno značajno. Naravno, posebna je priča Vlašić koji ima zaista veliki potencijal, mada je u posljednje vrijeme zbog krize i gore opala gradnja objekata, a tu su i planovi za izgradnju vjetroparkova. Standard Travnika popravlja i činjenica da je on centar Srednjobosanskog kantona, a zvanična statistika kaže da na području naše općine rade 10.823 osobe, dok ih je nezaposleno 7.712.

Travnik je danas poznat i po privatnim univerzitetima i studentima koji vikendom u velikom broju dolaze u ovaj grad.

Uz "filijale" Tuzlanskog i Mostarskog univerziteta mi imamo i dva privatna fakulteta tako da je u Travniku dnevno znalo biti i 5.000 studenata. Ima različitih komentara u vezi s tim, tako da mi je drago da je donesena Federalna uredba o kvaliteti studija, a i dalje veliki broj studenata dolazi u Travnik. Svakako da ta činjenica povoljno utječe na našu privredu, jer ti ljudi spavaju tu, jedu i piju i ostavljaju neki novac. Osim toga, Internacionalni univerzitet u Travniku pravi veliku zgradu, što je velika investicija.

U kojoj mjeri mladi i obrazovani ljudi imaju prostora da ostanu živjeti i raditi u Travniku, odnosno pruža li im Travnik dovoljno da bi se vratili u svoj grad nakon završenog studija u Sarajevu, ili Zagrebu?


Nažalost, moram vam reći da ih veliki broj ostaje u tim gradovima, Sarajevu, Zagrebu, ili Beču. Općina je pomagala određene projekte mladih ljudi, ali je to naravno nedovoljno, jer Općina nema novac da bi ih znatno podržala. U moje vrijeme ljudi su se s radošću vraćali ovdje, ali je danas to bitno drukčije i moram reći da ti mladi ljudi imaju velikih problema da nađu posao u struci u Travniku. Jedino što im ostaje, i ja bih apelovao da tako i čine, jeste da se samoorganizuju, pa da zajednički, udruženim snagama, pokušaju sami sebi naći djelatnost kojom se mogu uspješno baviti u Travniku, jer, toga je bilo i ranije.

Koliko se dobro može živjeti od turizma?

Travnik zaista ima šta ponuditi i što se tiče prirodnih ljepota i što se tiče kulturno-historijskog naslijeđa. Međutim, ovdje je dosta zastupljen tzv. tranzitni turizam, već od 20. aprila pa sve do prve sedmice juna nas kroz ekskurzije posjećuje veliki broj učenika koji dolaze iz cijele BiH. Naravno, tu su i drugi turisti iz BiH, ali i inozemstva, među kojima je najveći broj Turaka, posebno u posljednjim godinama. Sve turističke rute vode na Stari grad, u rodnu kuću Ive Andrića, Zavičajni muzej te Plavu vodu.

Na koje Travničane ste Vi, kao rođeni Travničanin, posebno ponosni?

Samo ću vam citirati neke od njih. Recimo, poznata je rečenica Nikše Bratoša koji je rekao da pripada nacionalnosti "neizlječivi Travničanin", ili Josipa Pejakovića koji je rekao da on živi i radi u Sarajevu pored Travnika. Također, rijetko ćete sjesti s profesorom Besimom Spahićem, a da vam on u toku razgovora ne istakne da je rođen u Travniku. Oni, kao i mnogi drugi Travničani, evo da ne zaboravim ovdje Nuru Bazdulj Hubijar i njenog sina Muharema Bazdulja, koji su uspjeli van granica ovog grada, uvijek će iskoristiti priliku da promovišu ovaj grad, što je velika prednost. Svakako, nezaobilazan je Ivo Andrić.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: