{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Hadžiahmetović govorila na sastanku MMF-a

F
5.2.2010. u 18:45
0
12
Hadžiahmetović govorila na sastanku MMF-a
0
Hadžiahmetović govorila na sastanku MMF-a
Azra Hadžiahmetović
Poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Azra Hadžiahmetović danas se obratila učesnicima sastanka Međunarodnog monetarnog fonda u Hagu, izlaganjem o temi "Diskusija o prijedlozima za reformu i pitanjima upravljanja".
Ona je izrazila zahvalnost za datu joj mogućnost da iznese svoje komentare vezane za dva posebno važna i povezana pitanja - finansijskih kapaciteta WBG i glasačke reforme (voice reform).

"Uvjerena sam da bi samo dvije godine ranije ova diskusija bila drugačija. Danas, u novim razvojnim okolnostima, moramo voditi računa o potrebi drugačijeg pristupa. Sa intenzivnijom globalizacijom i više međuzavisnosti, što zahtijeva više globalnog upravljanja, trebamo institucionalne mehanizme koji će tu koordinaciju učiniti kredibilnom i jakom", naglasila je Hadžiahmetović.

Može li na primjer, kazala je ona, WBG ne voditi računa o tome šta je važno za razvoj zemalja različitih razvojnih mogućnosti i ekonomskih performansi?

"Ili, hoće li IMF na primjer samo potpisivati čekove u vrijeme teškoća i pratiti da li su dobro potrošeni? Cijenim važnim pomenuti potrebu ozbiljne reforme IMF i WBG da bi ojačali legitimnost i efektivnost ovih institucija. U tom smislu se posebno važnim apostrofiraju ova dva pitanja koja su predmet današnje diskusije.

Vašu pažnju željela bih skrenuti na tri prioritetna područja angažmana svih zemalja i potrebe osiguranja adekvatnih stimulusa za rast produktivnosti, smanjenje siromaštva i smanjenje nejednakosti.

Ključno pitanje vezano je za ograničene sposobnosti i fiskalne prostore za to. U tom smislu se i naglašava potreba povećanja kapitala, ali postavlja i pitanje kakav paket?", navela je Hadžiahmetović.

Razmišljanja su, kao što znamo, različita, od toga da, ističe ona, svjetska ekonomija izlazi iz krize i da ništa ne treba mijenjati, preko zahtjeva za institucionalnom reformom, do apela za povećanim kreditiranjem.

"Posebno se važnim čini i međuinstitucionalna veza WBG i IMF, važna zbog naglašene potrebe makroekonomske stabilnosti, ali i zahtjeva za brzim razvojem. Kako to pomiriti?

Dodamo li tome i potrebu pažljive analize mogućeg rasta protekcionizma u uslovima ograničenih sredstava, nova arhitektura svjetskog finansijskog i trgovinskog sistema nameće se kao imperativ.

Uz međuinstitucionalnu vezu, vrijedi podsjetiti na još jednu. Znamo da je inicijalno finansijska kriza prerasla u socioekonomsku krizu.

Ne treba zaboraviti da su banke te koje povezuju finansijski i realni sektor i da svaka redukcija kredita redukuje potrošnju koja, efektom multiplikatora, pogoršava ekonomske performanse", ističe ona.

Hadžiahmetović je naglasila da je zato posebno važno osigurati instrumente za globalnu koordinaciju.

"Kako? Neosporno je da treba povećati kapital i finansijske kapacitete WBG. Ali, ono što je sporno jeste šta sa budućim jazom (gap). Da li problem riješiti generalno povećanjem kamatnih stopa ili diferencirano? U odgovoru na ova pitanja, treba posebno imati u vidu budžetske deficite, opasnost da u uslovima niže kamatne stope većina likvidnih sredstava ode u spekulativne investicije i opasnost da najveću cijenu rasta kamatnih stopa plate nerazvijene zemlje", istaknula je.

Hdžiahmetović smatra da posebnu pažnju zaslužuje pitanje zemalja srednjeg dohotka koje su dosegle exposure limit, kao što je slučaj s BiH.

"Ograničeni kapaciteti potrošnje, limitiran rast potražnje, najviše pogođene dosadašnjim rastom kamatnih stopa, padom izvoza, glad za kapitalom pod povoljnim uslovima na dugi rok i potreba za investicijama koje će kreirati zaposlenost, samo su neka obilježja važna za razumijevanje ovog problema.

Odatle i odgovor - rast kapitala da, rast kamatnih stopa ne. U kontekstu ove teme, pomenimo da to zahtijeva i drugačiju ulogu, na primjer IFC.

Promijenjena priroda IFC angažmana podrazumijevala bi ne samo angažman u IDA zemljama, ne samo savjetodavna uloga (advisory services) već angažman u biznisu, ne samo fokus na banke već i u investicije koje generiraju rast i zaposlenost.

IFC mora imati anticikličnu politiku (countercyclical policy) i mora diferencirati portfolio. Kako to ponovno otvara pitanje cijene kapitala, vrijedi naglasiti potrebu selektivnog pristupa i diferenciranja i po roku i po portfoliu", kazala je Hadžiahmetović.

Ona je istaknula da je potreba za rastom kapitala i drugačijim pristupom, usko vezana za glasačku reformu (voice reforms).

"Nova dinamička formula mora biti vezana za potrebu novog pristupa - od ekonomske težine u svjetskoj ekonomiji, koja predstavlja kombinaciju GDP, otvorenosti, međunarodnih rezervi i ekonomske varijabilnosti (economic variability), do doprinosa donorskih zemalja i doprinosa razvoju zemlje klijenta.

Naravno, uz posebnu zaštitu za Smallest Poor members. Cijenim da će ovakvim modalitetima, zajednički problemi biti predmetom zajedničkih rješenja, što će biti korak više u neophodnoj reformi sistema globalnog upravljanja", kazala je poslanik u Predstavničkom domu PS BiH Azra Hadžiahmetović na sastanku Međunarodnog monetarnog fonda u Hagu, saopćio je Sektor za odnose s javnošću PSBiH.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: