Građanima BiH prijeti povećanje kamatnih stopa, do kredita ćemo još teže dolaziti
Naime, poslovanje putem banaka bilo bi otežano, sporo, prolazilo bi kroz višestruke provjere te dosta skuplje.
Kamate u komercijalnim bankama išle bi prema gore, a za koliko, još nije poznato. Samim time, život građana BiH, zbog neodgovornosti vlasti, postao bi još skuplji.
"Kamate su uvijek posljedica nekih stvari, a u ovom slučaju, konkretno što se tiče neusvajanja zakona i stavljanja BiH na crnu listu, imat će negativan utjecaj iz više razloga. Prvo, kreditne linije će postati skuplje, odnosno onaj ko nama prodaje novac iz inozemstva prodavat će ga po skupljoj cijeni. Drugo, sve transakcije i svi transferi i garancije bit će podvrgnute posebnim provjerama, redukcijama i samim time taj proces će ići sporije. Tako da povećanje kamatne stope i ovog zakona se može dovesti u korelaciju, a ponovo će sve plaćati građani i kompanije", rekao je za naš portal Mijo Mišić, izvršni sekretar Udruženja banaka BiH.
Konkretno, sve uplate koje vrše građani, transfere novca s računa na račun i slične usluge bit će skuplji, a kamate na kredite dosta veće. Sve uplate prema inozemstvu i obratno, bit će sumnjive, provjeravat će se što dovodi od odlaganja i čekanja, a samim time i odbijanja potencijalnih investitora.
"Kada se zemlja nalazi na crnoj listi, cijena finansiranja raste. Potencijalni uvoz iz inozemstva bi poskupio, kao i uvoz u BiH. Kamatne stope bi porasle ali koliko to je sada upitno", rekao je Zlatko Barš, direktor Agencije za bankarstvo FBiH.
Bitno je naglasiti, kako su potvrdili naši sagovornici, da trenutni krediti koje građani i firme imaju nisu podložni ovim promjenama. No, poslovanje mnogih firmi bilo bi dosta otežano, nove investicije bi bile pravi "bingo", a građani BiH bili bi gurnuti u dublje siromaštvo i neimaštinu.
Usvajanje zakona ni na vidiku
U Parlamentu BiH i dalje se nije pomjerilo s mrtve tačke kada je u pitanju Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma. Kako je za naš portal rekao Šemsudin Mehmedović iz Predstavničkog doma PSBiH, partneri iz RS-a i dalje ne žele ovaj zakon usvojiti na nivou države.
"Oni tvrde da je to prenošenje nadležnosti s entiteta na državu što nije tačno jer je u pitanju domen sigurnosti države. Očigledno je da ne postoji politička volja. Mi smo zatočenici političke volje RS-a i Ustav koji je nastao Dejetonom dao je mogućnosti u ruke onih koji ne žele ovu državu", rekao je Mehmedović.
Sve upućuje na to da bi naša država uskoro mogla doživjeti crni scenario koji su joj predviđali i na koji su upozoravali Evropska unija i međunarodna zajednica.
