{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Građani BiH nezadovoljni komunikacijom s institucijama javne uprave

F
22.9.2014. u 18:27
0
2
Građani BiH nezadovoljni komunikacijom s institucijama javne uprave
0
Građani BiH nezadovoljni komunikacijom s institucijama javne uprave
Transparency International BiH i Centar za istraživačko novinarstvo u okviru projekta "Monitoring reforme javne uprave - PARM" prezentirali su finalne nalaze istraživanja u oblasti javnih finansija, upavljanja ljudskim resursima i javnog mnjenja o upoznatosti i zadovoljstvu građana reformom javne uprave.
Nalazi istraživanja javnog mnijenja ukazuju na to da većina ispitanika ne prepoznaje nikakav napredak kada je u pitanju stanje u javnoj upravi u posljednjih pet godina, što dovodi do zaključka da dugogodišnji napori na reformi javne uprave za većinu građana nisu donijeli kvalitetne promjene, saopćeno je iz Transparency Internationala BiH.

Više od 50 posto građana je nezadovoljno komunikacijom s institucijama javne uprave, a kao neke od razloga nezadovoljstva navode preduge i komplikovane procedure i neljubaznost/neprofesionalnost službenika.

Poredeći različite nivoe uprave, nalazi pokazuju da što je nivo vlasti viši, povjerenje građana manje. Najveće povjerenje građana zabilježeno je prema lokalnom nivou uprave (35,9 posto), a prate ga kantonalni (26,5 posto) entitetski (19,3 posto) i državni (18,8 posto). Stepen povjerenja građana u institucije Brčko distrikta je 22,9 posto.

Skoro polovina ispitanika (49,3 posto) apsolutno nije upoznata sa reformama u oblasti javne uprave, dok je 36,5 posto građana veoma malo upoznato. Međutim, najveći procenat anketiranih ispitanika, 19.9 posto svjestan je da će na reforme uticati politika.

U TI BiH ocjenjuju da su ovi nalazi zabrinjavajući, jer bi cilj reforme javne uprave trebalo da bude jačanje servisa za građane, a oni niti su upoznati sa reformom, pa ne mogu ni učestvovati u reformskim procesima, niti imaju povjerenja u institucije vlasti koje te reforme trebaju da provedu.

Kada su u pitanju javne finansije, čak 82,5 posto građana smatra da se budžetska sredstva ne troše na pravi način, te da je proces planiranja i izvršenja budžeta izrazito netransparentan.

Također, 54 posto građana smatra da ne mogu učestvovati u procesu kreiranja budžeta, a 77 posto ispitanika smatra da je plate u javnom sektoru neophodno ograničiti.

U segmentu ljudskih resursa, većina ispitanika smatra da je potrebno smanjiti broj zaposlenih u javnoj upravi. Kada je u pitanju način zapošljavanja, samo 8 posto ispitanika misli da obrazovanje i iskustvo igraju ulogu prilikom zapošljavanja u javnom sektoru, a više od polovine ispitanika (53 posto) kao ključne kriterijume vide političku, odnosno stranačku pripadnost i rodbinsku vezu.

Percepciju o korupciji kao dominantnom načinu zapošljavanja u javnoj upravi potvrđuje i vrlo visok procenat ispitanika (67 posto) koji imaju lično iskustvo ili spoznaju o tome da je neko iz njihove okoline dobio posao na nezakonit način.

Ovakvi rezultati pokazuju da građani nemaju apsolutno nikakvo povjerenje u zakonitost zapošljavanja u javnoj upravi, te da su duboko svjesni zloupotrebe javne uprave od političkih partija za regrutovanje vlastitih pristalica.

Više od jedne četvrtine građana priznaje da je bilo uključeno u korupcijske aktivnosti, a ilustrativno je da je čak 80 posto građana mišljenja da vlast ne ulaže dovoljne napore na suzbijanju korupcije.

Kao i u ranijim istraživanjima, građani vide političke partije kao najkorumpiranije u društvu (35,9 posto), a slijede ih pravosuđe (12,2 posto) i vlade (entitetska, kantonalna, državna i BD) 10,4 posto.

Zabrinjavajuće je i da, iako se 60 posto građana susretalo sa različitim vrstama neprijatnosti i neprofesionalnog odnosa u kontaktima sa javnom upravom, a 67 posto njih imalo saznanja o korupciji prilikom zapošljavanja, 80,5 posto se nikada nije žalilo na službenike u javnoj upravi, što govori o veoma niskom ili potpunom odsustvu povjerenja građana u institucije ili mehanizme žalbe.

Na osnovu navedenih nalaza, nameće se zaključak da uspjeh reformisanja javne uprave neće biti moguć bez konkretnih rezultata na suzbijanju korupcije, što ukazuje na povezanost reforme javne uprave sa reformom sektora pravde i antikorupcijskim reformama, zaključuje se u saopćenju.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: