{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Gradaščevići su bili bolji menadžeri od svih današnjih ekonomskih eksperata

N
4.6.2014. u 14:34
44
24
Gradaščevići su bili bolji menadžeri od svih današnjih ekonomskih eksperata
44
Gradaščevići su među najvećim dobrotvorima u sjeveroistočnoj Bosni a zasigurno među najvećim i u cijeloj BiH, rekao je u izjavi za bh. novinsku agenciju Patria (NAP) Nusret ef. Kujraković, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice u Gradačcu.
Prije nekoliko dana iz štampe je izašla njegova knjiga "Vakuf begovske porodice Gradaščevića", koja obrađuje vakufe ove porodice od utemeljenja vakufa do nacionalizacije.

Impozantna je imovina, kaže ef. Kujraković, koju su Gradaščevići dali kao dobrovoljni prilog za svoj narod i za svoju zemlju. Radi se o preko 1.500 dunuma najboljih zemljišnih parcela, pet džamija, tri medrese, na desetine radnji i drugih objekata, vodovodi... No, impozantan je i način na koji su Gradaščevići, ali i drugi dobrotvori tog vremena, uvakufljavali imovinu. Ono što bi dali, kaže Kujraković, ne samo da je bilo održivo ili samofinansirajuće, već su se od toga ostvarivali i određeni prihodi koji su se također ulagali u razvoj i napredak društva.

"Kada bi Gradaščevići izgradili neku džamiju onda bi pored nje izgradili i nekoliko radnji od čijih prihoda bi se finansiralo održavanje džamije, plaća imama i sl. Danas dobrotvori ni izbliza ne razmišljaju na takav način", objašnjava ef. Kujraković.

Vrijednost imovine koju su Gradaščevići dali da služi narodu sa kojim su i živjeli, danas bi se mogla procijeniti na više desetina miliona konvertibilnih maraka.

"Radi se o dvije medrese u Gračanici, jedna u Gradačcu, četiri džamije u Gradačcu, džamija u Modriči, zatim mesdžid u Gradačcu, muallimhana u Modriči, razne hair česme, vodovodi, ali i mnogi drugi objekti diljem sjeveroistične BiH", kaže ef Kujraković.

Zemljište koje su ovi dobrotvori davali su najekskluzivnije zemljišne parcele u centru gradova, koje su izdavali zakupcima za gradnju objekata, ali je zemlja i dalje bila u vlasništvu vakufa. Nakon dolaska Austro-ugarske u BiH donesen je kontroverzni Gruntovnički zakon, i na osnovu člana 24 tog zakona sva ta vakufska imovina je oduzeta, čime je nestao i najveći dio vakufske imovine.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: