BiH
10

Godišnjica rođenja Alije Izetbegovića: Čovjek kojeg narod BiH uvijek ima na srcu

Piše: Ervin Mušinović
(Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba)
Danas se obilježava 90. godišnjica od rođenja prvog predsjednika nezavisne Republike Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića. Jedan od najznačajnijih političara u bh. historiji rođen je 8. augusta 1925. godine u Bosanskom Šamcu.

Rođen je u uglednoj begovskoj porodici koja je sprva živjela u Beogradu, ali se 1868. godine, kako hroničari kažu "pod srpskim terorom" morala odseliti na sigurnije mjesto. Izbor je pao na Bosanski Šamac.

Sam početak života Alije Izetbegovića vezan je za dvije rijeke, koje su se vidjele sa prozora kuće u kojoj se rodio, a to su Bosna i Sava.

Ime ove prve rijeke ostat će kao usud njegovih zrelih godina, kada je sa svojom Strankom demokratske akcije (SDA) osvojio vlast i ušao u Predsjedništvo BiH, nakon čega je uskoro počeo krvavi rat za stvarno osvajanje njene nezavisnosti i zadržavanje teritorijalnog integriteta.

Izetbegović će ostati upamćen kao jedan od najznačajnijih političara u historiji BiH kojeg je narod BiH uvijek imao na srcu.

Stavovi o politici koju je vodio ipak i danas su polarizovani, ali činjenica je da je Alija Izetbegović bio jedan od najvećih evropskih demokrata svoga vremena.

Bio je cijenjen u isto vrijeme i na Istoku i na Zapadu, a simbolično je da je uspio na stranu države kojom je upravljao staviti Sjedinjene Američke Države i Iran što je u tim godinama bilo nepojmljivo.

Veliki državnik jedne male zemlje u Jugoistočnoj Evropi, kako je jednom prilikom rekao njegov bliski saradnik Timur Numić, imao je snage, hrabrosti i mudrosti da oštro kritikuje islamski svijet u Rijadu ili Teheranu, a da mu niko ili nije smio ili nije imao snage to zamjeriti ili na to odgovori.

Uprkos tome što je obnašao dužnost predsjednika države Izetbegović nije volio da se za njega govori kako vlada državom jer je bio stava da BiH nikada niko nije uspio da vlada, nego da mu se to samo činilo.

Isticao je kako je njegova vizija BiH jasna, a to je cjelovita i demokratska zemlja, ali i da su ipak život i realnost često nešto drugo.

Sadašnje loše stanje nije produkt Alije Izetbegovića

U povodu 90. godišnjice od rođenja Alije Izetbegovića ekipa portala Klix.ba posjetila je muzej Alija Izetbegović u Sarajevu i razgovarala sa direktorom Muzeja Adnanom Žiškom.

Muzej Alija izetbegović otvoren je 19. oktobra 2007. godine u staroj utvrdi grada, tačnije u vratničkim kapi kulama Ploča i Širokac, zahvaljujući entuzijastima i poštovaocima lika i djela Alije Izetbegovića.

On predstavlja muzej jednom savremeniku koji je svoj život i svoju borbu posvetio svojoj domovini i boljoj budućnosti naroda koji u njoj žive, te da na moderan način da odgovore na pitanja postavljena u prošlosti, ali pruži i temelje za budućnost.

Žiško ističe kako su najčešći posjetioci Muzeja građani Turske i Sjedinjenih Američkih Država, ali i ljudi iz BiH kao i bh. dijaspora.

"Ima tu mnogo posjetilaca iz arapskog svijeta. Zanimljivo je da oni svi dolaze sa nekim predznanjem. Nedavno smo imali jednu grupu studenata iz Saudijske Arabije koji su nam kazali da oni u dijelu obrazovnog programa historije imaju jedno poglavlje koje govori o rahmetli Aliji Izetbegoviću kao čovjeku kojeg ne doživljavaju samo kao predsjednika BiH nego i kao čovjeka koji je zadužio islamski svijet", kazao je Žiško.

Ipričao nam je i kako je specifičan odnos Turaka prema liku i dijelu Alije Izetbegovića s obzirom da oni lidere zemalja doživljavaju kroz drugu prizmu.

"BiH je mala i mi smo uvijek bili pod tuđim upravljanjima. Turcima rahmetli Izetbegović predstavlja velikog lidera. Mi ne možemo da sagledamo koji značaj on ima kako na obične građane tako i na tursku politiku", rekao je Žiško.

Dodao je da danas postoje mnoge dezinformacije koje se vezuju za lik i djelo Alije Izetbegovića, a koje su nažalost u duhu "sto puta ponovljena laž postaje istina" ponavljane.

"Teško je ljudima objasniti da sadašnje loše stanje nije produkt Alije Izetbegovića nego dugogodišnjih promjena u politici. Apsolutno je pogrešno govoriti da je to što BiH danas ne zna u kojem smjeru ide produkt Izetbegovića. Nažalost, ljudi sud o Izetbegoviću donose bez ijedne njegove pročitane knjige ili analize, donose ga na osnovu priča sa kafa i takvu priču plasiraju dalje u javnost", kazao je Žiško.

On je kazao da je očit primjer takvih dezinformacija slučaj "zlatne kašike".

"Tražio sam s kustosom Muzeja tu izjavu kako bi vidjeli da li postoje stvarno 'zlatne kašike' i šta se mislilo pod 'zlatnim kašikama'. Međutim takve riječi uopšte ne egzistiraju u rječniku Alije Izetbegovića", rekao je Žiško.

Dodao je da smo kao društvo izgubili osjećaj za vrijednosti tako da danas ne samo da ne poštujemo prvog predsjednika nego i druge simbole ove zemlje.

Na kraju je pozvao građane BiH da svi oni koji imaju neki od eksponata, bilo da se radi o video zapisima ili drugim stvarima vezanim za rat, da ih ustupe Muzeju.

"Ako se radi o starim video materijalima, mi ćemo ih digitalizovati i vratiti vlasniku kako bi sav ratni period sačuvali od zaborava", zaključio je Žiško.

Prije smrti građanima i vlasti u BiH iz bolničke postelje Izetbegović je poručio:

"Bitna je stvar da Bosna opstaje, a kako ce opstati? Treba da ostanu Srbi -Srbi, Hrvati-Hrvati, Bošnjaci-Bošnjaci, ali da budu prije svega Bosanci. Poručio bih još i to da nema osvete, ima pravde. Neka niko ne traži osvetu, vec pravdu, jer osveta pokreće jedan lanac zla kome nema kraja. I to bi bilo glavno.

Uz to što bih mogao dodati jeste, neka ne zaboravljaju prošlost, ali neka ne žive u prošlosti, neka budu okrenuti budućnosti. A Vladi bih htio prenijeti da politički problemi u BiH vise nisu zaoštreni. Misli da smo ih uglavnom riješili. Socijalni problemi čekaju.

Neka pripaze malo penzionere i radnike, neka uvedu poreze na visoke plaće, jer nije pošteno da neko zarađuje za dan jednu penziju. Tako ne može. Neka urade nešto. Kada bih bio na vlasti, kada bi me se pitalo, uveo bih neke poreze na visoke plaće i prebacio ih u penzijske fondove".

Alija Izetbegović umro je 19. oktobra 2003. godine. Njegovoj dženazi prisustvovalo je preko 150 hiljada ljudi iz čitave BiH i inostranstva, a telegrami saučešća pristigli su iz preko 100 zemalja svijeta.

Rekli su o Aliji Izetbegoviću:

"Vijest da je Alija Izetbegović, prvi predsjednik Bosne i Hercegovine i veliki mislilac umro, moj narod i mene potresla je iz dubine duše. Izetbegović je čovjek koji je svojim životom i djelom utjecao na historiju. Njegova je misija izraz ljudske časti i zadivljujuće ustrajnosti, što je predstavljalo čast cijelog svijeta. Za vrijednosti u koje je vjerovao, za svoju državu i svoj narod, on je neiscrpni izvor hrabrosti i izuzetne vrijednosti. Bol povodom Izetbegovićeve smrti moj narod i ja dijelimo sa bratskim bosanskohercegovačkim narodom. Neka mu Allah da rahmet, a porodici upućujem iskreno saučešće", Recep Tayyip Erdoğan (predsjednik Turske).

"Sudjelujući u Vašoj boli zbog gubitka oca i supruga, želim još jednom naglasiti da je Alija svojom osobnošću i političkim djelovanjem snažno obilježio zbivanja u BiH. Cijeli je svoj život podredio političkom djelovanju i nisu ga slomile ni teške godine zatvorskog života. Neupitna je njegova državnička uloga u ratnim i poratnim godinama u BiH, tog teškog perioda za sve države na području bivše Jugoslavije. Često sam se susretao s njim na bezbrojnim mirovnim konferencijama koje, nažalost, nisu uspjele spriječiti rat, a naše smo poznanstvo nastavili i kasnije kada se BiH uspjela održati kao samostalna država. Znam da vama, njegovim najbližima, riječi utjehe neće ispuniti prazninu. Poštovana obitelji Izetbegović, izvolite primiti moju duboku sućut u povodu smrti Vašeg supruga i oca", Stjepan Mesić (nekadašnji predsjednik Hrvatske).

"Sa mojim prijateljem i dugogodišnjim saradnikom Alijom Izetbegovićem proveo sam četiri ratne i najteže godine. On je bio moj predsjednik i uvijek sam ga cijenio. Smatram da je u povijesti bošnjačkog naroda bar za zadnje stoljeće jedna od najvećih ličnosti. Mislim da je njegova smrt nenadoknadiv gubitak za sve u BiH. On je bio veliki čovjek, istinski demokrata i čovjek koji je omogućio ono što je uvijek govorio, slobodu i demokratiju", Nijaz Duraković (ratni član Predsjedništva BiH).

"Mislim da ova zemlja danas ne bi postojala da nije bilo Izetbegovića. Svi ljudi prave greške, pa i on. Ali, ponavljam, da nije bilo njega, Bosne i Hercegovine ne bi bilo. On je razlog postojanja BiH. To je i Milošević kazao u Dejtonu. On je rekao da je Izetbegović pobijedio. Kazao je da je Izetbegović zaslužio Sarajevo, jer ga nikada nije napuštao. Da je Izetbegović napustio Sarajevo, BiH ne bi opstala", Richard Hoolbruke (kreator Dejtonskog mirovnog sporazuma).