Godišnjica Prvog zasjedanja AVNOJ-a u Bihaću: Od Bihaćke republike, bratstva i jedinstva do otvaranja muzeja

Na tom tragu je 26. i 27. novembra 1942. godine, odnosno prije tačno 74. godine, održano Prvo zasjedanje Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ). Radi se o tijelu koje je konstituisano kao općepolitičko predstavništvo Narodnooslobodilačkog pokreta i koje je bilo od velikog značaja za političku afirmaciju narodnooslobodilačkog pokreta na unutrašnjem i međunarodnom planu.

Tijelo je imalo oblik parlamentarne sjednice na kojoj su se pitanja od najveće državne važnosti razmatrala javno pred prisutnom publikom. Prvo zasjedanje AVNOJ-a potvrdilo je proces federalnog institucionaliziranja Jugoslavije koji je trajao od prvih dana rata, mada se termin federacija prije jeseni 1943. godine nije pojavljivao u izjavama Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije i središnjih organa NOP-a.

"Na historijskoj skupštini 26.11.1942. godine u Bihaću, prvi put u našoj historiji sastalo se jedno predstavništvo svih naših naroda, poniklo iz njihovih redova u jeku borbe i u njihovim najtežim časovima. Ono je donijelo dalekosežne odluke, usmjerene da se do krajnjih granica ujedine napori svih rodoljubivih snaga u revolucionarnu borbu za konačno oslobođenje zemlje i za srećniju budućnost jugoslovenskih naroda. Formiranjem AVNOJ-a položeni su temelji istinskog bratstva i ravnopravnosti naroda Jugoslavije jednog novog i pravednijeg društvenog uređenja", riječi su kojima je Josip Broz Tito opisao značaj Prvog zasjedanja AVNOJ-a u Bihaću.

Edvard Kardelj, slovenski i jugoslavenski političar i publicist koji je dugo vremena smatran nasljednikom samog Tita, u knjizi "Put nove Jugoslavije" zapisao je da su 26. i 27. novembra 1942. godine u Bihaću "jasno obilježene konture buduće Jugoslavije".

Muzej AVNOJ-a u Bihaću

Centralni odbor Saveza udruženja boraca Narodnooslobodilačkog pokreta (SUBNOR) Jugoslavije je u junu 1952. godine formirao Odbor za obilježavanje i uređenje svih mjesta u kojima su se odigrali značajni događaji u toku NOB-a. Tada je odlučeno da se pored Titove Užice, Foče, Jajca, Drvara i Visa, u Bihaću isto obilježi uređenjem i otvaranjem Spomen-muzeja Prvog zasjedanja AVNOJ-a.

Muzej je osnovan 1952. godine kao memorijalni i jugoslovenski, a smješten je u zgradi "Kloster" u sali u kojoj se i održalo Prvo zasjedanje AVNOJ-a. Zgrada je sazidana 1939. godine kao poklon jednog Bišćanina iseljenika u Americi samostanu časnih sestara. Godine 1952. prvi put su u njoj izvedeni konzervatorsko-restauratorski radovi, zatim 1976./1977., te 1982. godine.

U posljednjem ratu, zgrada je usljed artiljerijskog djelovanja bila u potpunosti devastirana, pa se ponovo javila potreba za oživljavanjem objekta i samog muzeja. Stvarna akcija javila se tek 2003/2004. godine, kada je financijski i kroz razne druge načine iskazana saglasnost o zajedničkom djelovanju u obnovi objekta od strane Federalnog ministarstva kulture i sporta, Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK-a, Općine Bihać, Federalnog zavoda za zaštitu kulturnog naslijeđa, Muzeja USK-a i predstavnika kulturnog života Bihaća.

Zaštita objekta je obuhvatala konzervatorski pristup objekta čiji je cilj bio sprječavanje devastacije i propadanje građevine kao cjeline, odnosno očuvanja njezinih izvornih, urbanističko-arhitektonskih, posebno povijesnih značenja, umjetničkih i estetskih karakteristika. Obnova objekta je značila graditeljsku obnovu strukture i konstruktivno i namjensko osposobljavanje osnovnog objekta i pojedinih depadansa za trajno korištenje sukladno spomeničko-zaštitnom režimu i namjeni. Revitalizacija objekta je podrazumijevala vraćanje života prostoru, njegovo oživljavanje unošenjem zadržaja koji bi zadovoljavali savremeni koncept muzeja, potrebe upravnih, kulturnih, obrazovnih, naučnih, turističkih i drugih djelatnosti, dakle obnovu društvenog života u njenoj urbanoj strukturi.

Realizacija projekta odvijala se nekoliko godina i kroz određeni broj faza, a urađeno je sljedeće: izvršena su neophodna istraživanja; izrađena je idejno-historijska koncepcija; izvršena je analiza i selekcija muzejskog materijala; priručna konzervacija i zaštita 47 muzejskih predmeta i restauracija 7 umjetničkih djela; izrađen je tematsko-ekspozicioni plan, priprema eksponata i likovno rješenje izložbe. U promišljanju o tehnici ekspozicije, vodilo se računa da ona po načinu i formi bude savremena, ali i da sačuva autentičnost atmosfere koja je već određena autentičnošću izložbenog sadržaja i autentičnošću izložbenog prostora.

Muzej AVNOJ-a u Bihaću ponovo je otvoren 25.11.2013. godine i od tada je dostupan svim znatiželjnicima i turistima. Muzej radi svakim radnim danom od 08.00 do 15.00 sati, dok je vikendom i neradnim danima, kao i za grupne posjete potrebna najava.