BiH
5

Gluhe osobe ispred institucija BiH: Mi vas ne čujemo, čujete li vi nas?

Piše: E. G.
Foto: N. G./Klix.ba
(Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba)
Zalijepite preko usta traku, začepite uši, onda idite u apoteku i pokušajte objasniti koji lijek vam treba, idite ljekaru i pokušajte mu objasniti šta vas boli, pokušajte pozvati hitnu pomoć, obavijestiti policiju da vam se nešto dogodilo ili pozvati vatrogasce. Kada sve to uradite shvatit ćete kakav je život gluhih i nagluhih osoba u BiH.

Ovako je jedan od njih danas ispred zgrade institucija BiH objasnio svoj svakodnevni život. Blizu 1.000 građana iz svih krajeva BiH danas se okupilo ispred Parlamentarne skupštine u Sarajevu, tražeći da država napokon prestane ignorirati njihove probleme i da se počnu poštovati njihova ljudska prava. Dan gluhih osoba se obilježava u posljednjoj sedmici septembra. To je vrijeme kada se javnost podsjeti na njihove probleme i već dan-dva nakon toga zaboravi za njih.

Zakon o upotrebi znakovnog jezika u BiH usvojen je 2009. godine na državnom nivou, no njegova implementacija nikada nije zaživjela. Provođenje Zakona je zapravo ono što ovi ljudi traže. Došli su iz Modriče, Mostara, Banje Luke, Zenice, Tuzle, Bijeljine, Trebinja, Širokog Brijega, Bihaća... U svim dijelovima BiH imaju isti problem, nailaze na zid nerazumijevanja i otežane komunikacije u svim institucijama.

Aleksandar Bošnjak (25) iz Banje Luke završio je fakultet i to s prosjekom 9,7. Cijeli život trpi posljedice nerazumijevanja vlasti za njegov problem. Danas je u Sarajevo došao javno reći da se njegova prava moraju poštovati.

"Završio sam Akademiju umjetnosti u Banjoj Luci. Osnovnu školu sam završio u školi za slušno oštećene osobe, kada sam krenuo u srednju školu počeli su problemi, jer sam išao sa osobama koje čuju. Profesori su predavali gradivo, a ja nisam mogao ništa razumjeti, to je izgledalo kao da sam u predstavi bez teksta. Morao sam se snalaziti i tražiti od prijatelja u razredu da mi napišu o čemu profesori govore. Nisam mogao pratiti 80 posto predavanja. Znao sam da mogu studirati, upisao sam fakultet, ali tamo su me dočekali opet isti problemi, tamo nije bilo ni table na kojoj je profesor pisao. Sve se svodilo na usmeno predavanje i eventualno neke projektore. Sve četiri godine sam proveo bez ijedne riječi koju sam mogao razumjeti. Najgori su bili ispiti, svi su mogli usmeno odgovarati po nekih 15 minuta, a ja sam morao sve raditi pismeno i to je nekad trajalo i satima", objasnio nam je Bošnjak, inače diplomirani profesor grafike.

On dodaje da bi njegov život i život ljudi koji imaju isti problem bio znatno olakšan kada bi u državnim, zdravstvenim i bilo kojim drugim institucijama postojao bar minimalan broj osoba koje bi poznavale gestovni jezik. "To se brzo nauči i potrebno ih je samo poslati na obuku", smatra Bošnjak.

Ovo je posebno važno kada je riječ o zdravstvenom sistemu, jer gluhe i nagluhe osobe vrlo teško mogu objasniti ljekarima kakav zdravstveni problem imaju, pa postoji strah i od uspostavljanja pogrešne dijagnoze.

U Francuskoj, primjera radi, stvari su tako uređene da gluhe i nagluhe osobe imaju potpuno normalan život. Kada pozovu policiju ili hitnu pomoć, tu nemaju nikakav problem. Postoji poseban broj za gluhe osobe, kada pozovete otvori se videochat i javlja vam se osoba koja je osposobljena za komunikaciju sa gluhima, objašnjava Milenko Ignjić, Bosanac sa adresom u Francuskoj.

Predsjednik Skupštine gluhih i nagluhih osoba BiH Veselin Jobst kaže kako prvenstveno napokon žele utvrditi ko je u BiH nadležan za rješavanje njihovih problema te da se žele izboriti za zakone u čijoj izradi bi i oni učestvovali.

"Danas su ovdje dva tumača, a oni su nam inače bitni. Mi želimo više tumača, želimo da se obuče i da budu prisutni u svim gradovima BiH", kazao je

Saliha Đuderija, pomoćnica ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH, je jedina koja je izašla iz zgrade institucija BiH i pozvala predstavnike okupljenih na razgovor.

"Primit ćemo sada njihovu delegaciju da vidimo koji su konkretno problemi u pitanju i šta traže te da vidimo šta možemo iskoordinirati sa entiteskim vlastima koje su nadležne za njihova socijalna i sva druga prava", kazala je Đuderija te dodala da Ministarstvo uglavnom koordinira u ovim slučajevima, ali da su entiteti nadležni.

"Nas interesuje ova populacija, stoga ćemo ih saslušati, detaljno evidentirati njihove primjedbe i uputiti ih prema nadležnim nivoima vlasti kako bi se što prije otklonilo ono što ova populacija smatra najvećim problemima", kaže Đuderija.

Na pitanje novinara imaju li oni u Ministarstvu civilnih poslova tumača za znakovni jezik, ona je kazala da nemaju, ali da to svakako jeste problem i da ga treba riješiti.

Nakon iznošenja zahtjeva predstavnicima Vijeća ministara, okupljeni će se razići sa Trga BiH u nadi da će se neko napokon zauzeti za rješavanje njihovog problema.