Naime, prema navedenoj listi najlošije plasirana zemlja sa Balkana je Albanija koja se nalazi na 93. mjestu od ukupno 142 zemlje svijeta što je ujedno jedan od najslabijih rezultata u Evropi.
Odmah poslije Albanije slijedi Bosna i Hercegovina koja se nalazi na 65. mjestu globalnog indeksa inovacija i novih tehnoloških i naučnih izuma i ideja.
Od ostalih zemalja regiona, najbolje rangirana je Hrvatska koja se nalazi na visokom 37. mjestu, a nakon nje slijede Crna Gora na 44., Makedonija na 51. i Srbija na 54. mjestu liste inovacija i ideja u svijetu.
Od zemalja šireg regiona Balkana, najinovativniji i najkreativniji su Slovenci koji su plasirani na 30. mjesto, a slijede ih Mađari na 31., Slovaci 36., Bugari 41. i Rumuni na 48. mjestu.
Prema Globalnom indeksu inovacija za 2013. godinu, prva je Švicarska, nakon koje slijede Švedska, Velika Britanija, Holandija, Sjedinjene Američke Države (SAD), Finska, Hong Kong, Singapur, Danska i Irska.
Od 20 najbolje plasiranih zemalja svijeta njih 12 su evropske, što znači da je Evropa kontinent gdje se već dugi niz godina postižu najbolji i vrhunski rezultati u oblasti inovacija i kreiranja novih tehnoloških i naučnih ideja i koncepata.
Posebno se ističu skandinavske zemlje, odnosno Švedska, Finska, Danska i Norveška, koje se nalaze među prvih 20 zemalja svijeta prema kreiranju novih ideja, inovacija i naučnih ostvarenja.
Od evropskih zemalja, na globalnom indeksu inovacija, najlošije rangirane zemlje su Gruzija, Bjelorusija, Ukrajina i Albanija.
Također, prema globalnoj listi inovacija i novih tehnoloških izuma, najlošije rangirane zemlje u svijetu su Jemen, Sudan, Madagaskar, Togo i Alžir.
Od 20 najlošije rangiranih zemalja njih 14 su afričke, što znači da je Afrika kontinent gdje se postižu najlošiji rezultati u oblasti inovacija i novih izuma.
Od ostalih zemalja u svijetu, zanimljivo je istaći da je Njemačka 15., Japan 22., Kina 35. i Rusija 62. na globalnoj listi inovacija u svijetu.
Rezultati u izvještaju Globalnog indeksa inovacija za 2013. godinu dobiveni su na osnovu indikatora kao što su broj novih izuma, patenata, izvoza ideja, pokretanja naučnih i tehnoloških projekata i časopisa, kvaliteta ljudskog kapitala, istraživanja, naučne infrastrukture, uslova poslovanja, javne infrastrukture i rasprostranjenosti tehnologije.
U izvještaju, koji su pripremili Insead, vodeća međunarodna škola biznisa i Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo (WIPO), navodi se da su za napredak u oblasti inovacija i tehnoloških izuma vrlo bitni faktori politička stabilnost zemlje i pristup obrazovanju za sve građane u zemlji.