Inače, 21% građana BiH tvrdi da se lično koristi internetom i to najčešće za provjeravanje elektronske pošte. Internet Explorer je najčešći browser (75%), a njegova najčešće korištena alternativa je Mozilla Firefox koja je instalirana na 17% računara u BH domaćinstvima.
GfK BH – Centar za istraživanje tržišta je proveo Omnibus kvantitativno istraživanje na reprezentativnom uzorku od 1000 građana na cijeloj teritoriji BiH. Pored ostalog istraživanje je imalo i namjeru ispitati penetraciju kompjutera i interneta u BH domaćinstva.
Iako je kompjuter alat koji u mnogo čemu olakšava i pojednostavljuje život podaci pokazuju da tek trećina domaćinstava u BiH posjeduje barem jednu ovakvu alatku. U Federaciji je taj procent nešto veći (38%) nego u Republici Srpskoj (24%). Također u urbanim krajevima BiH penetracija kompjutera u domaćinstvima je 43% a u ruralnim tek 24%.
[SLIKA]2[/SLIKA]
Iz rezultata istraživanja je vidljivo da mjesečni prihodi znatno utiču na posjedovanje kompjutera jer, primjerice, samo 14% onih sa mjesečnim primanjima ispod 200 KM posjeduju kompjuter u domaćinstvu. Ovaj procenat raste s porastom mjesečnih primanja domaćinstva da bi dostigao maksimum (62%) kod one skupine koja ima ukupna primanja domaćinstva veća od 1000 KM. Kako je bilo za očekivati i s porastom nivoa završene edukacije one osobe koja najviše doprinosi prihodima domaćinstva raste i broj domaćinstava koja posjeduju kompjuter. Tako čak 70% onih domaćinstava u kojima osoba koja najviše doprinosi primanjima ima završen fakultet, posjeduje kompjuter (ovaj procent znatno opada sa smanjenjem nivoa edukacije te osobe). Od onih domaćinstava koja posjeduju kompjuter najveći broj posjeduje samo jedan. U prosjeku, u odnosu na ukupni broj kompjutera u domaćinstvima po jedan kompjuter dolazi na svakih 2,8 domaćinstava.
Niti pola onih domaćinstava koja posjeduju bar jedan kompjuter nemaju priključak za internet, tačnije tek 14% domaćinstava u BiH je osposobljeno za pristup internetu. U Federaciji je taj procent opet nešto malo veći (17%) nego u Republici srpskoj (9%). Domaćinstva urbanih dijelova BiH, vjerojatno s obzirom na razvijeniju infrastrukturu, imaju znatno veći procent (22%) priključaka za internet u odnosu na domaćinstva ruralnih predjela (7%).
Rezultati govore da što je veći nivo obrazovanja osobe koja najviše doprinosi prihodima domaćinstva to je veći broj domaćinstava sa priključkom za internet. Tako čak 46% onih domaćinstava kod kojih je osoba koja najviše doprinosi prihodima završila fakultet ima priključak za internet. Ovaj procent rapidno opada do čak 1% u domaćinstvima kod kojih osoba koja najviše doprinosi prihodima ima završenu tek osnovnu školu.
[SLIKA]3[/SLIKA]
Logično je bilo pretpostaviti, a rezultati i pokazuju, da ukupni prihodi domaćinstva također imaju pozitivan učinak na penetraciju priključaka za internet. 41% onih domaćinstava koja imaju ukupne prihode preko 1000 KM imaju priključak za internet, a tek 4% odnosno 1% domaćinstava koja imaju prihode između 200 i 500 KM, odnosno manje od 200 KM mogu od kuće pristupiti internetu.
Iako tek 14% domaćinstava posjeduje priključak za internet u BiH, broj onih koji se osobno koriste internetom je veći (21%). Kao po pravilu i ovaj je broj nešto veći u Federaciji (27%) nego u Republici srpskoj (11%), kao i u urbanim naspram ruralnih dijelova BiH (30% naspram 14%). Interesantno je da od ukupnog broja muškaraca njih 29% se koristi internetom, što je slučaj tek sa 14% žena.
Nekoliko je pravila koja možemo istaći kada je u pitanju lično korištenje internetom. Pravilo dobi: Što ispitanici imaju manje godina to se više koriste internetom i obratno. Tako među skupinom od 15 do 24 godine imamo čak 45% onih koji se koriste internetom, a među skupinom 65 i više godina tek nekih 3%. Pravilo obrazovanja: S povećanjem nivoa obrazovanja raste i broj korisnika internetom. Među ispitanicima koji imaju fakultet njih se čak 75% koristi internetom dok je to slučaj sa samo 2% onih bez školske spreme. Pravilo prihoda: Što su veći lični prihodi ispitanika to se njih više koristi internetom. 62% onih sa primanjima preko 1000 KM koristi internet u lične svrhe. Podatak koji raduje je da se čak 60% učenika/studenata koristi internetom. Uzimajući u obzir zanimanja među manualnim radnicima, poljoprivrednicima, domaćicama i penzionerima nalazimo najmanje korisnika interneta (do 5%).
Među onima koji se koriste internetom njih 38% je izjavilo da je najčešći razlog njegove upotrebe provjeravanje elektronske pošte. Osjetno manje njih je kao glavni razlog navelo traženje stručne literature (18%), a zatim slijedi prikupljanje poslovnih (15%) i dnevnih informacija (13%). Žene češće nego muškarci navode da je glavni razlog zbog kojeg koriste internet taj da bi provjerili e-mail (44% naspram 36%), a slično je i sa osobama iz ruralnih krajeva spram onih iz urbanih (42% naspram 37%). Zanimljivo da oko 15% onih koji se služe internetom nemaju e-mail. Što se tiče čestine korištenja pojedinih usluga, nešto više od jedne četvrtine Internet korisnika u BiH bar jednom dnevno provjerava e-mail, svaki šesti svakodnevno na internetu traži informacije o dnevnim događajima, a svaki deseti je u potrazi za poslovnim informacijama.
Najčešće korišteni internet browser je već standardni Microsoftov Internet Explorer sa čak 75% korisnika. Mozilla Firefox je najčešća alternativa za surfanje po internetu sa 17% korisnika dok Operin browser privlači tek 7% korisnika. Muškarci se nešto češće nego žene koriste Firefox-om (22% naspram 11%), a žene preferiraju Internet Explorer (85%).
[SLIKA]1[/SLIKA]
