{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Generacija mladih rođenih u vrijeme Daytona prvi put izlazi na izbore

16.9.2014. u 21:59
333
111
Generacija mladih rođenih u vrijeme Daytona prvi put izlazi na izbore
333
Generacija mladih rođenih u vrijeme Daytona prvi put izlazi na izbore
Foto: Klix.ba
U Bosni i Hercegovini gotovo 50 posto građana s pravom glasa ne izlazi na izbore. Razlozi su manje-više isti. Bez obzira na ogroman broj stranaka i kandidata, apstinenti uglavnom kažu da nemaju za koga glasati. Među njima je i veliki broj mladih.
Ove godine po prvi put na izborima će moći glasati i mladi ljudi rođeni 1995. godine. Dakle, prva poslijeratna generacija, oni koji su rođeni iste godine kada je potpisan Daytonski mirovni sporazum.

Ovi 19-godišnjaci cijeli svoj život žive u višepartijskom sistemu i državi koja bi bar trebala biti demokratska u svakom pogledu. Međutim, većina njih, kao ni drugi mladi ljudi ne vide smisao izlaska na izbore, jer sve ove godine njihovog života na vlasti su zapravo iste stranke, ali i isti problemi. Tako smatra i naša sagovornica Nirvana Avdanović, studentica Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu, rođena 1995. godine.

"Nemam za koga glasati"



Nirvana prvi put ima pravo glasa, ali ga neće iskoristiti, u nekim drugim okolnostima možda bi i glasala.

"Neću izaći na izbore, jer smatram da nemam za koga glasati. Izašla bih jedino ako bi se na političkoj sceni pojavio neko novi, neko ko još nije viđen. Što se tiče ovih trenutnih kandidata, oni nisu moj izbor. Većina mojih prijatelja, omladine, razmišlja isto", kazala nam je Avdanović.

Irfan Ribić, iz Zavidovića, također rođen 1995. godine, ima pravo glasa i iskoristit će ga.

"Obavezno izlazim na izbore iz razloga što trenutna situacija u državi nije ni blizu onoga s kakvim resursima raspolažemo, te zbog činjenice da jedna struktura vlada otkad sam rođen, a ja ne primijetim neki veliki pomak. Glasati sigurno neću za stranke koje imaju kandidate za članove Predsjedništva, jer se ne slažem sa stavom da imamo konstitutivne narode, tako da ću vjerovatno svoj glas dati nekim takozvanim 'manjim' strankama", kaže Ribić.

On kaže da se još uvijek dvoumi kome će dati glas, ali da mu je jako bitno kakav program ima stranka i nudi li bolje dane za kulturnu scenu u BiH.

"Koga god sam pitao od svoje generacije svi su rekli da neće izaći na izbore, jer smatraju da njihov jedan glas neće promijeniti ništa, te da će opet odlučivati stariji. Razočarani su činjenicom da nama upravljaju stariji umovi, a da smo mi studenti sitna riba u svemu ovome", objašnjava Ribić.

Mladi nisu izborni apstinenti, kako se to često predstavlja u javnosti, smatra Tarik Kapetanović iz Instituta za razvoj mladih Kult. Dodaje da na to ukazuju i podaci Centralne izborne komisije.

"Činjenica je da mogu više i bolje, jer postoji skoro 280 hiljada onih koji apstiniraju. Osnova je da politika prepozna da su mladi resurs, a ne problem ovog društva, da svoj izbor temelje na djelima kandidata a na na lijepim riječima i ispraznoj priči. Kandidate koji su već obnašali vlast mogu procijeniti na temelju onoga što su uradili, a kod novih kandidata mogu procijeniti koliko su ti novi programi na njih usmjereni i koliko su realni i provodivi. Zbog toga očekujemo veći izlazak mladih na izbore i drugačiju procjenu kandidata, da se ne poklekne pred zapaljivom retorikom, već da se fokus stavlja na kvalitetne javne usluge, u najširem smislu, pa tako i na usluge koje mladi s punim pravom trebaju očekivati od političkih partija, odnosno budućih nosilaca vlasti", kaže Kapetanović.

Da li je rješenje obavezno glasanje?



Politički analitičar Adnan Huskić u razgovor za Klix.ba kaže da svakako postoji simbolika u tome što prva postratna generacija prvi put ima mogućnost izaći na izbore i odlučivati o svojoj budućnosti, ali da će se oni vjerovatno ponašati kao i prethodne mlađe generacije.

"Pravo pitanje jeste kroz kakav su oni proces u životu prošli, obrazovni, kako su odgajani unutar porodica i šta to onda na kraju donosi u smislu kako shvataju, odnosno shvatamo društvo oko nas i cijeli ovaj demokratski proces. Meni će biti interesantno da vidim koliko će tih mlađih generacija izaći na izbore i koliko njih smatra da učešće u demokratskom procesu kroz to aktivno biračko pravo može nešto promijeniti. Generalno, mislim da ne izlazi puno mladih ljudi na izbore", ocjenjuje Huskić.

On smatra da bi za BiH, kao državu i društvo, bilo bolje da se uvede obavezno glasanje, u smislu da budu zakonski primorani da glasaju.

"Takvo što je imala Belgija, sada je to ukinuto, a još uvijek im je izlaznost iznad 90 posto. Za nas bi to bilo dobro iz više razloga. Bilo bi interesantno vidjeti kako bi se tada ponašale stranke, jer bi se u tom slučaju u potpunosti promijenila struktura biračkog tijela", smatra Huskić.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: