Kao pripadnica slovenske manjine Sanja Bogdanović je kandidatkinja za vijećnicu Općine Centar. Predsjednica je zajednice Slovenaca, te predsjedavajuća Vijeća nacionalnih manjina u Federaciji BiH i izvršna direktorica poslovnih novina "Privredna štampa".
"Time Bogdanović na višestruk način pokazuje vrijednosti svog profesionalnog angažmana. S druge strane, kao žurnalista potvrđuje svoju brigu za osiguranje punih prava slovenske nacionalne manjine, ali i drugih manjina koje žive i rade u BiH“, rekao je predsjednik GDSBiH Ibrahim Spahić.
Za načelnicu Općine Stari Grad GDSBiH kandidovao je magistricu Irmu Muratović, predsjednicu Mađarske zajednice u Sarajevu.
Kandidat GDSBiH na listi nacionalnih manjina za grad Banju Luka je Zlatko Jacešen, koji je predstavio Program za bolji kvalitet života.
Na listama za općinska vijeća bit će i Alma Vajrača, koja kao kandidatkinja za Općinsko vijeće Novi Grad želi inicirati izgradnju sigurne kuće na području općine Novi Grad da bi se zaštitili ugroženi građani naše zemlje.
Nosilac liste za Općinsko vijeće Ilidža je Zoltan Veg.
Osim ove liste, GDSBiH izlazi s listom za nacionalne manjine i u Tuzli, Kalesiji, Srebreniku i Zenici.
"Svi oni na ravnopravan način bore se za građanska prava i slobode svih građana BiH. Sarajevo je na neki način jednako kao i drugi bh. gradovi, mjesto gdje se prepoznaje obaveza općinskih organa vlasti da imaju i u svojim sastavima pripadnike nacionalnih manjina", kazao je Spahić.
GDSBiH ima pravo i obavezu da afirmira projekt „Izjednačavanje prava i sloboda svih građana“.
"Mi smo nositelji projekta za izradu zakona o zaštiti prava pripadnika nacionalnih manjina u BiH. Organizovali smo i prvi kongres nacionalnih manjina u BiH. Parlamentarna skupština BiH je usvojila Zakon u Domu naroda, a potom u Predstavničkom domu usaglašen koji smo mi pripremili", istakao je Spahić, koji je kao poslanik promovirao ovaj zakon u zemlji i Evropi.
To je jedan od najboljih zakona uopće koji je napravljen, a kasnije inoviran prijedlozima predstavnika pripadnika nacionalnih manjina i definitvno je usvojen i potvrđen 2003. godine u oba doma Parlamentarne skupštine BiH.
"Taj zakon je bio temelj za izmjenu Izbornog zakona BiH. Nažalost, došlo je samo do parcijalne izmjene, koja je usljedila tek pred izbore 2008. godine", kaže Spahić.
Porazno je da je u nekim općinama, u kojima su bili predstavnici nacionalnih manjina čak i u sarajevskim općinama su nakon četiri godine izbrisani.
Mađutim, smatra, da je u međuvremenu došlo do sazrijevanja svijesti da je nužno prihvatiti ovaj zakon kao temelj za poštivanje ljudskih prava i sloboda u skladu s evropskom Konvencijom o ljudskim pravima i slobodama.
"Nakon muktropnog višedecenijskog rada na zakonu GDSBiH je veoma promtno reagovao na slučaj "Sejdić-Finci". Prvenstveno smatramo da se Ustav mora tako promijeniti da bi svaka prava bila zaštićena jednako za nacionalne manjine, za narode, zajednice, odnosno građane BiH", dodao je.
Također, GDSBiH tvrdi da se BiH mora racionalizirati, odnosno smanjiti broj općina i treba da ima pet regija na teritoriji cijele BiH, da BiH mora biti usvojena kao zemlja koja će praktično povezati kao što manjine povezuju, cijelo bh. društvo.
Njemačka se vraća: Neočekivan rast privatnog sektora, brojke iznad očekivanih
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
