{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Gdje završava humanitarna pomoć za BiH: Odlučuje pošiljalac, država tek koordinira

A
6.6.2014. u 09:42
14
6
Gdje završava humanitarna pomoć za BiH: Odlučuje pošiljalac, država tek koordinira
14
Gdje završava humanitarna pomoć za BiH: Odlučuje pošiljalac, država tek koordinira
Foto: Arhiv/Klix.ba
Zaključno sa 4. junom u Bosnu i Hercegovinu su iz inostranstva ušle 923 humanitarne pošiljke sa 6.800 tona robe namijenjene stanovništvu ugroženom poplavama koje su zemlju pogodile sredinom maja, podaci su Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine.
No, javnost je uglavnom ostala uskraćena za informaciju o tome gdje se, kome i na koji način vrši usmjeravanje te pomoći. To je otvorilo brojne rasprave o tome ko je u Bosni i Hercegovini zapravo nadležan da prati i usmjerava kretanje i dodjelu humanitarne pomoći.

Koordinacijsko tijelo Bosne i Hercegovine za zaštitu i spašavanje od prirodnih ili drugih nesreća moglo bi preuzeti aktivnosti na prihvatu, distribuciji i raspodjeli humanitarne pomoći.

Samir Agić, pomoćnik ministra sigurnosti BiH za zaštitu i spašavanje u razgovoru za AA kaže kako je i Predsjedništvo Bosne i Hercegovine svojim zaključcima zatražilo da aktivnosti na prihvatu, distribuciji i raspodjeli pomoći koja pristiže u BiH preuzme Koordinacijsko tijelo. 

Još nema analize ugroženosti



"Mislim kako to nije loše, jer se radi o tijelu koje je uspostavljeno na visokom nivou: čini ga 21 član i to devet predstavnika Vijeća ministara BiH, po pet iz entiteta FBiH i RS-a, te dva iz Brčko distrikta. Ono što je važno da se uradi jeste da se sačini kvalitetna analiza ugroženosti i potreba: stvarnog broja stanovnika i ugrožene teritorije. Mora se izbjeći svaki vid politiziranja, jer Ministarstvo sigurnosti BiH u tome ne želi učestvovati", kazao je Agić.

Zbog izostanka mehanizma koordinacije, ne samo da je javnost ostala uskraćena za brojne informacije o tome gdje je i kome je usmjerena pomoć koja pristiže iz inostranstva nego se postavlja i pitanje u kojoj mjeri pomoć stiže do onih kojima je najpotrebnija, odnosno ko vrši procjenu kome je i koja vrsta pomoći potrebna. 

Agić naglašava kako su i predstavnici međunarodnih institucija i organizacija, ali i ambasada akreditiranih u BiH, ukazali na nepostojanje sistema koordinacije, nakon uvida u stanje na terenu. 

Ministarstvo učestvovalo u raspodjeli zračnih pošiljki

 

Agić navodi kako je sa zamjenikom ministra sigurnosti Mladenom Ćavarom u više navrata razgovarao o problemu nedovoljnog sistema koordinacije kada je u pitanju prijem, distribucija i raspodjela humanitarne pomoći koja pristiže u BiH. 

"Shodno tome, Ćavar je u funkciji vršioca dužnosti ministra sigurnosti na sjednicama Vijeća ministara BiH predlagao da se preduzmu koraci o tom pitanju. Mislim kako će to ubrzo biti riješeno", naglasio je Agić. 

Navodi kako Ministarstvo sigurnosti BiH nema nadležnosti kada je u pitanju dio koji se odnosi na pomoć u hrani i lijekovima, odnosno onome što ne spada u okvire zaštite i spašavanja. 

U skladu sa Okvirnim zakonom o zaštiti i spašavanju, resorno ministarstvo vodi brigu o pomoći koja u BiH dolazi u vidu čamaca, ekipa, opreme, prečistača za vodu, pumpi...

"Mi i sada na terenu imamo šest međunarodnih ekipa koje pomažu na ispumpavanju vode u nekim dijelovima koji su još uvijek ugroženi poplavama. Pojedine pumpne stanice ostat će na korištenje sistemu civilne zaštite u BiH i to će nam biti od velike koristi u narednom periodu s ciljem adekvatnog djelovanja u sličnim kriznim situacijama", naglasio je Agić.

U Ministarstvu sigurnosti BiH naglašavaju kako imaju veoma dobru saradnju sa Upravom za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, koja ih redovno informiše o broju kamiona i kombija koji prelaze granicu, odnosno o količini i njihovoj vrsti koja je uvezena u BiH kao humanitarna pomoć za ugroženo stanovništvo. 

"Kao Ministarstvo sigurnosti BiH, najviše aktivnosti vodili smo na sigurnosnom aspektu i učestvovali u kontroli raspodjele sredstava koja dolaze zračnim putem u BiH. Tačno je da veliki dio pomoći koji je došao nije upraćen u sistemu i načinu raspodjele. A, puno je robe koja je ušla: govori se čak o hiljadama tona hrane i drugih potrepština. No, mi nemamo kapaciteta, mogućnosti niti dovoljno zakonske regulative da bismo vršili kompletan nadzor", ističe Agić.

Pošiljalac odlučuje



"UIO BiH nema nikakve nadležnosti u smislu distribucije i raspodjele humanitarnih pošiljki. Isključiva je odluka pošiljaoca gdje želi da njegova pošiljka završi, odnosno da li će to biti organi javne uprave - opštine ili humanitarne organizacije. Takve humanitarne pošiljke su u skladu sa odlukom Vijeća ministara BiH oslobođene plaćanja carine i PDV-a. Ono što je UIO BiH uradila jeste da je uvela treću smjenu na carinskim ispostavama i humanitarnim pošiljkama dala prioritet prilikom uvoza. Ukoliko je sva dokumentacija uredna, odnosno ako su krajnji korisnici organi javne uprave ili humanitarne organizacije, procedura se završava u prosjeku za oko pola sata", navodi Ratko Kovačević, glasnogovornik UIO BiH. 

On ističe kako carinski inspektori u slučaju uvoza hrane vrše kontrolu njene ispravnosti u smislu roka trajanja, a kada su pitanju lijekovi, nužna je saglasnost ministarstava zdravlja. 

Glasnogovornik UIO BiH navodi kako su na carinskim ispostavama evidentirani i slučajevi da su određeni pošiljaoci pokušavali dostaviti humanitarnu pomoć bez adekvatne dokumentacije, odnosno da su kao krajnji korisnici bila navedena fizička lica: rodbina, prijatelji, komšije...

"U takvim slučajevima smo pokušavali pomoći u smislu da vidimo da li su neki od organa javne uprave ili humanitarnih organizacija spremni biti transmisija u sistemu tih pošiljki kako bi one bile oslobođene carina i PDV-a. U drugim, kada su prema dokumentaciji navedeni krajnji korisnici organi javne uprave ili humanitarne organizacije, do njih je kako i kome će tu pomoć podijeliti", naveo je Kovačević. 

Građevinski materijal nije oslobođen carine i PDV-a



I dok je humanitarna pomoć (hrana, odjeća, obuća, posteljina, lijekovi) oslobođena carina i PDV-a u skladu sa članovima 9. i 10. priloga Zakona o carinskoj politici BiH koji se odnosi na žrtve nesreće i humanitarne organizacije, to se neće primjenjivati na opremu i građevinski materijal, čije pristizanje se očekuje u narednom periodu.

"Vijeće ministara BiH će o tome morati posebno odlučiti, jer prema sadašnjim odredbama, oslobađanja carine i PDV-a na opremu i građevinski materijal nema", naglasio je Kovačević.

UIO BiH nema nadležnosti ni nad nadzorom finansijskih sredstava koja se uplaćuju i doznačuju putem donatorskih računa za ugrožena područja. 

I oduzeta roba na raspolaganju civilnim zaštitama 



Na raspolaganje civilnim zaštitama, UIO BiH stavila je oduzetu robu iz svojih skladišta u Sarajevu, Tuzli i Mostaru u skladu sa odlukom Vijeća ministara BiH. 

"Mi smo civilnim zaštitama dostavili kompletne spiskove roba koje se nalaze na raspolaganju. Oni će shodno tome, a na osnovu potreba stanovništva na ugroženim područjima, odlučiti šta im treba. S obzirom na to da ima i specifične robe koju mi oduzimamo, kao što je kozmetika i parfemi, upravo iz tog razloga su sačinjene liste sa ponudom", naveo je Kovačević. 

Kako je skladište UIO BiH u Banjoj Luci bilo poplavljeno, voda je u njemu bila 1,5 metara, većina oduzete robe je uništeno. Stoga je 180 kamiona uništene robe odvezeno na otpad.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: