Hapšenje Ganića uslijedilo je na osnovu potjernice koju je po nalogu istražnog sudije raspisao MUP Republike Srbije.
Ganić se tereti da je 3. maja 1992. naredio otvaranje vatre na kolonu tadašnje Jugoslavenske narodne armije (JNA) koja se "povlačila" iz grada te da je na taj način prekršio Ženevsku konvenciju (slučaj Dobrovoljačka ulica), a tada je, prema različitim izvorima, ubijeno između sedam i 42 vojnika te ranjeno oko 70, saopćeno je iz Društva za ugrožene narode.
"Da li je prvo pucano iz kolone koja se povlačila iz grada ili su prvi pucali bosanski branioci, može ustanoviti samo objektivan sud, a to u svakom slučaju neće biti moguće utvrditi u Srbiji čije pravosuđe, Vlada i vojska i dalje skrivaju i štite od hapšenja glavnog ratnog zločinca Ratka Mladića, koji je suodgovoran za genocid nad bosanskim stanovništvom", navodi se u saopćenju.
"Prema informacijama Društva za ugrožene narode radi se o još 400 prognanika s teritorije BiH kojeg su zauzele srpske trupe. Srpske vlasti izdale su tajne potjernice za tih 400 ljudi", kaže Zülch.
Srpske vlasti nastavljaju samovoljno progoniti građane BiH zbog toga što je krivično gonjenje potencijalnih ratnih zločinaca s područja bivše Jugoslavije krajem 2004. i početkom 2005. prestao nadzirati Haški tribunal.
Društvo za ugrožene narode zbog toga smatra apsurdnim da se sada kao počinitelji zlodjela kazneno goni 400 osoba od koji je većina preživjela najgnusnije srpske zločine protiv čovječnosti (Prijedor, Krajina, Sarajevo itd.) ili čak genocid (Srebrenica, Podrinje).
U Podrinju je u većini sela i gradova došlo do užasnih masovnih ubistava i potpunog protjerivanja ili bijega nesrpskoga stanovništva.
U tom smislu Društvu za ugrožene narode dao je iskaz i bivši general Armije Bosne i Hercegovine, bosanski Srbin i branilac Sarajeva Jovan Divjak.
"Već sam tri puta kao svjedok pred Međunarodnim tribunalom za ratne zločine (ICTY) u korist istine i države Bosne i Hercegovine. Ako me Sud Bosne i Hercegovine za ratne zločine pozove na saslušanje zbog odgovornosti za 'slučaj Dobrovoljačka ulica', spreman sam tamo u svako doba dati izjavu", kazao je Divjak.
Dodao je i da je upoznat o činjenici da je Tužilaštvo BiH u ovome slučaju provodilo istragu i da nije bilo dovoljno dokaza i indicija da se desio zločin, tako da optužnica nije mogla biti podignuta.
Divjak je kazao i da ono što Srbija sad preduzima je direktno miješanje u poslove BiH, a time se samo dokazuje i potvrđuje da je Srbija sudjelovala u agresiji na Bosnu i Hercegovinu.
"Zbog čega je JNA u maju 1992. vodila rat kada je međunarodno priznanje BiH uslijedilo već u aprilu 1992.?", dodaje Divjak.
Kazao je da su upravo branioci grada Sarajeva i BiH, svjedoci agresije JNA i Srbije na BiH, a Srbija će jednoga dana morati priznati odgovornost za tu agresiju i genocid.
Mirko Pejanović, predsjednik Srpskog građanskog vijeća BiH i član multietničkog ratnog Predsjedništva Bosne i Hercegovine, izjavio je da je izdavanje naloga za hapšenje branilaca Sarajeva i BiH te najava pokretanja postupka protiv njih pokušaj Srbije da revidira historiju i da rat u BiH predstavi kao građanski rat u kojem su sve strane jednako odgovorne.
"Ne osudi li taj pokušaj neka međunarodna institucija, svi mi članovi ratnoga Predsjedništva, i ja osobno, nećemo smjeti napustiti zemlju zbog opasnosti da na osnovu potjernica Interpola budemo uhapšeni u bilo kojoj zemlji na svijetu. To bi bio novi progon krivovjernika", kazao je Pejanović.
