{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Fra Petar Anđelović - vjeran bogu i vjeran Bosni

F
1.3.2013. u 09:36
114
Fra Petar Anđelović - vjeran bogu i vjeran Bosni
114
Fra Petar Anđelović - vjeran bogu i vjeran Bosni
Fra Petar Anđelović
Vjerni Bogu, vjerni Bosni, eto takav je bio odnos fra Petra prema prijateljima, ljudima, zemlji, kazao je za Agenciju FENA fra Perica Vidić evocirajući uspomene na svoga prijatelja, kolegu, čovjeka kojega građani, obični ljudi znaju jednostavno kao "fra Petar".
Pojasnio je kako ne bismo mogli reći da je to neka blasfemija, poistovjećivanje Boga i Bosne, "ali vjernost Bogu automatski je i vjernost Bosni", to je bila jedna od njegovih karakteristika.

"Ako pitate što danas čine bosanski franjevci, onda odgovor glasi: Čine ono što su bosanski franjevci i ranije činili, vode krvavu bitku s idolima u Crkvi i izvan nje, u svom narodu i izvan njega, u svojoj državi i izvan nje. I, vjerujte, nije im lako!“ (str. 175) – napisao je fra Petar Anđelović u svojoj knjizi "Stvarnost(i) okom vjernika".

Prošle su četiri godine od smrti fra Petra Anđelovića, uglednog franjevca Bosne srebrene, velikog čovjeka, borca za Bosnu i Hercegovinu.

Potom franjevac bosanski, tu je opet Bosna, jer su bosanski franjevci ovdje više od 700 godina, ali "da nema duhovnog vjerskog karaktera, onda ne bi se mogla ovako prožeti ta istina o Bosni prema čovjeku".

"Čovjekoljublje je bila karakteristika fra Petra, a koja bi trebala biti dio svakoga čovjeka, bez obzira ne vjeru i opredjeljenje", naglasio je fra Perica Vidić.

Kaže da mu nedostaje druženje sa fra Petrom kojega je dobro poznavao i njihovo druženje je trajalo 60 godina.

Fra Petar ga je asocirao na poznate fratre kao što je fra Josip Markušić, fra Bono Ostojić i drugi, jer je fra Petar bio provincijal u vrlo teškim vremenima, čak i težim nego što je to bilo u Drugom svjetskom ratu.

Nabrajajući sve ono što je bila odlika fra Petra, Vidić je rekao da je on bio angažirani svećenik, tipični intelektualac, pun ideja kroz koje se prepliću karakteristike humanosti, ljubav prema čovjeku.

Bio je društveno angažiran, komunikativan, "jer danas može neko biti vrlo human čovjek, a da se ta njegova humanost može diskretno realizirati, angažiran je bio i u politici i u kulturu, i u društvu i medijima, na lijep način je uvijek iznosio argumente sve da ne bi koga povrijedio".

"Djelovao je kao katalizator pozitivnih procesa i u društvu, zastupao je mir i dobro i sva djela koja je napisao odišu tim duhom", kazao je Vidić.

Dekan Franjevačke teologije u Sarajevu, fra Mile Babić je istakao da je fra Petar pokazao svoju veličinu kao humanist, franjevac i branitelj cjelovitosti svoje zemlje Bosne i Hercegovine bio je "provincijal u najtežem vremenu, za vrijeme rata u BiH (1992.-1995.)".

"Fra Petar Anđelović bio je ugledan bosanski franjevac, publicist i jedan od najvećih provincijala Bosne Srebrene", kazao je fra Babić.

Istakao je, kako je fra Petar postao prijatelj s predsjednikom Alijom Izetbegovićem boreći se za zajedničku domovinu u kojoj će svim ljudima i svim narodima biti dobro.

"Izetbegović je nekoliko mjeseci prije svoje smrti govorio na predstavljanju fra Petrove knjige "Vjerni Bogu, vjerni Bosni" biranim riječima i svoje prijateljstvo s njime nije skrivao", rekao je u razgovoru za Agenciju Fena fra Mile Babić.

Na pitanje što je definiralo fra Petra, odnosno što ga posebno izdvaja od drugih svećenika, franjevaca i učenih ljudi, rekao je da je to njegova vizija, njegova sposobnost da misli dalekosežno.

Njegova opredijeljenost za dobro, "za univerzalne vrijednosti koje se temelje u Bogu, koji je jedan za sve i koji je bonum commune (zajedničko dobro) koje nitko nema pravo prisvajati samo za se, jer On nije i ne može biti ničije privatno vlasništvo".

"Odlikuje ga njegova ljubav prema konkretnom čovjeku, prema svojoj konkretnoj zemlji BiH, što je sažeto izrazio naslovljujući svoju knjigu Vjerni Bogu, vjerni Bosni. Vjernost Bogu koji voli sve ljude i cijelo svoje stvorenje i vjernost svojoj konkretnoj zemlji BiH, dakle, i svim ljudima koji u njoj žive", istakao je fra Babić.

Podsjeća kako se fra Petar isticao svojom moralnom smionošću jer je jasno i javno zastupao ono što je pravedno i istinito.

"Pravedno i istinito je da BiH ima pravo biti samostalna i cjelovita zemlja poput drugih zemalja nastalih raspadom bivše Jugoslavije, a ona se nije raspala sama od sebe nego ju je razorio velikosrpski nacionalizam, jer su njegovi nosioci donijeli novi Ustav Srbije kojim odbacuju sve ono u Jugoslaviji što nije u skladu s tim Ustavom", naglasio je fra Babić, u podsjećanju na čovjeka koji je istinski volio Bosnu i Hercegovinu.

Na pitanje što je najznačajnije iz djelovanja i rada fra Petra što bi mladim ljudima, običnim građanima, poslužilo da njeguju i čuvaju kao njegovo naslijeđe, Babić je istakao da mladim ljudima i svim građanima BiH treba reći da je "svaki pravi život - zajednički život, da se život razvija u komunikaciji s drugima, jer zatvaranje u geto vodi u tihu i hladnu smrt“.

Dodao je kako povijest pokazuje da svakom čovjeku, narodu, carstvu propast dolazi iznutra, a ne izvana, te da se zato treba boriti protiv svoga vlastitog zla, a ne protiv drugih ljudi i naroda.

"Stoga smatram neprijateljima Bosne i svih nas u Bosni one koji stalno govore kako je zajednički život nemoguć. Možda bi ih trebalo ubrojiti u poratne zločince", naglasio je Babić.

Kaže da fra Petar spada u one franjevce Bosne Srebrene - čiji kontinuitet povezuje srednjovjekovnu Bosnu s današnjom, kako su govorili on i Izetbegović - koji su uspostavljali dijalog s tzv. "službenim neprijateljima", počevši od Peregrina Saksonca, pa preko fra Anđela Zvizdovića do fra Grge Martića, fra Josipa Markušića, fra Bone Ostojića i fra Luke Markešića, koga je fra Petar naslijedio.

Fra Petar Anđelović, rođen je u selu Boće kraj Brčkog 1937. godine. Krsno mu je ime bilo Marko, a kad je postao franjevac dobio je ime fra Petar, a njegov pseudonim je Moskov. Osnovu školu završio je u Boću, a Franjevačku klasičnu gimnaziju u Visokom, filozofsko-teološki studij u Sarajevu i u Fuldi, studij publicistike u Münsteru.

Za svećenika je zaređen 1964. godine. Bio je kapelan u Essenu (1966-72). Iz Njemačke se vratio u Provinciju 1975. i bio tajnik Provincije (1976-82), istodobno je i definitor Provincije (1973-76), župnik u Zenici (1982-85) i gvardijan Sv. Ante u Sarajevu (1985-91) kad je izabran za provincijala Bosne Srebrene (1991-2000).

Nakon provincijalstva postao je ponovno gvardijan Sv. Ante na Bistriku (2000-2003), pa duhovni asistent Franjevačkoga svjetovnog reda i aktivan u kulturnom i političkom životu grada Sarajeva i cijele BiH.

Umro je u Sarajevu 14. januara 2009., a pokopan je u Dubravama, kraj svoga matičnog samostana koji se nalazi blizu Brčkog.

Objavio je nekoliko knjiga od kojih treba spomenuti: Mi ostajemo, Vjerni Bogu vjerni Bosni, Bosanski franjevci na pragu trećega hiljadljeća, Stvarnost(i) okom vjernika, Franjevačka karizma u 26 slika, Fratar i njegova Bosna.

"Ne može vjerovati u Boga onaj tko ne vjeruje u čovjeka" i "Neće nas Bog pitati tko nam je sunarodnjak, već jesmo li svakom čovjeku činili dobro" krilatice su pod kojima je živio i djelovao fra Petar.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: