{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Finci i kolege predstavili ideju "federalne republike BiH"

F
25.1.2013. u 16:09
0
129
Finci i kolege predstavili ideju "federalne republike BiH"
0
Finci i kolege predstavili ideju "federalne republike BiH"
Jakob Finci (Foto: Klix.ba)
Deklaracija u kojoj grupa autora, profesora, naučnika istraživača, govori o nužnosti izmjena Ustava Bosne i Hercegovine i ustrojstvu 'federalne republike BiH', u jednom dijelu predlaže osnivanje federacije regionalnih cjelina baziranih na ekonomskim i geografskim principima.
Takve regije mogu funkcionirati u državi i ne dirajući u njene sadašnje unutrašnje entitetske i kantonalne granice, a o njihovom broju se može još razgovarati, smatraju predlagači, naglašavajući da njihov prijedlog podliježe raspravi.

U današnjem sedmom susretu s javnošću u okviru naučnoistraživačkog projekta "Bosna i Hercegovina mogućnosti i perspektive razvoja", objašnjavali su osnovne ideje, sadržane i u deklaraciji.

Ona je rezultat prvog, istraživačkog dijela projekta ove grupe, dok je drugi dio - plasiranje, objašnjavanje u javnosti ideja i poruka.

Jedan od učesnika u projektu, Jakob Finci, naglašava da cijela inicijativa za promjenu Ustava Bosne i Hercegovine, o kojoj je ovdje riječ, teži amandmanskoj intervenciji jer Dejtonski ustav propisuje da ga se može mijenjati amandmanskim putem u parlamentarnoj proceduri.

"Koncept federalne republike Bosne i Hercegovine, kao federacije regiona, čini se kao sasvim prihvatljivo, moderno i ostvarivo rješenje, bez rušenja postojećih institucija, ali uz njihovo preoblikovanje, modernizaciju i racionalizaciju", smatra on.

Čak u prvom koraku to ne traži ni ukidanje entiteta ili kantona jer će vrijeme i ekonomski uvjeti pokazati da su nam svi ovi nivoi vlasti neekonomični i preskupi i za veću ekonomsku silu nego što je Bosna i Hercegovina.

"Međutim, to istovremeno otvara prostor za konstituisanje regiona - četiri, pet, sedam, trinaest ili koliko se dogovorimo, baziranih na geografskim, ekonomskim i kulturnim kriterijima, poštujući individualnost svakog od tri konstitutivna naroda, ali brinući se istovremeno o interesima svakog pojedinca, svakog građanina bez obzira na to kojem narodu pripada. Time se u potpunosti priključujemo principu punog poštivanja ne samo grupnih nego i individualnih ljudskih prava", naglašava Finci u tekstu Deklaracije.

Što se tiče predloženog republikanskog uređenja, Finci naglašava da je i sadašnji oblik državnog uređenja republikanskog tipa jer građani biraju predsjedništvo i parlament.

"Sam termin 'federalna republika Bosna i Hercegovina' je vjerovatno nešto što je moglo da stoji još u Dejtonskom ustavu jer se po mnogo čemu današnja BiH može smatrati federalnom državom s tri entiteta. Ne zaboravimo da je Brčko Distrikt po svemu sudeći entitet mada zbog površine i ukupnog broja stanovnika ima tretman i naziv distrikta. Naravno da je, kao dio Dejtonskog mirovnog sporazuma, Ustav BiH definisao samo ime države bez ikakve oznake o kakvoj se državi radi. Međutim, ako se složimo da je ipak riječ o federalnoj državi, a čini se da je to nesporno, eto razloga da je nazovemo federacijom", navodi Finci.

Kako je istovremeno oblik državnog uređenja republikanskog tipa jer građani biraju najviši oblik vlasti - predsjedništvo i parlament, eto razloga da je nazovemo republikom, što otvara razumno rješenje da se BiH nazove federalnom republikom Bosnom i Hercegovinom, što će umnogome i strancima koji se prvi put susreću s našom zemljom već iz naziva objasniti o kakvoj se državi radi - o federaciji republikanskog tipa, smatra Finci.

Prof. dr. Luka Markešić, također učesnik u projektu, ističe da Ustavom Bosne i Hercegovine treba osigurati ustavnu demokratiju koja će zagarantirati ravnopravnost svakog pojedinca, nacionalnih i drugih manjina te naroda Bosne i Hercegovine.

"Ove tri stvari su posebno važne i ono što je specifično u izgradnji demokratske države. Da bi se to ostvarilo, ne treba nam kriterij većine već kriterij općeg dobra, koji se izgrađuje moralnim i etičkim kriterijima", rekao je Markešić novinarima.

Osim Fincija i Markešića, u pripremi deklaracije učestvovali su prof.dr. Mesud Sabitović, akademici Ljubomir Berberović i Arif Tanović, prof.dr. Sadudin Musabegović i prof. dr. Petar Jović.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: