{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Finansiranje političkih stranaka u BiH: Mijenjati zakon da bi se spriječile zloupotrebe

25.9.2015. u 15:21
32
28
Finansiranje političkih stranaka u BiH: Mijenjati zakon da bi se spriječile zloupotrebe
32
Finansiranje političkih stranaka u BiH: Mijenjati zakon da bi se spriječile zloupotrebe
Foto: Arhiv/Klix.ba
Finansiranje političkih stranaka u BiH regulisano je zakonom koji je usvojen 2012. godine. Zakon ima niz manjkavosti koje političkim strankama omogućavaju različite zloupotrebe. Njegova izmjena tražena je sa različitih strana, ali još uvijek ne postoji politička volja za takvo nešto.
U Stranci dijaspore BiH prije nekoliko sedmica desila se neobična situacija koja će svoj epilog vjerovatno imati na sudu. Iz ove stranke tvrde da njen član Edim Fejzić nelegalno i protivzakonito održao skupštinu stranke, ovladao računima stranke te podigao novac koji se nalazio na njima. Pozadina svega je nesporazum kako će se podijeliti novac koji stranci pripada na osnovu činjenice da ima jednog zastupnika u Parlamentu Federacije BiH.

Zakonska regulativa



No, problema vezanih za finansiranje političkih stranaka ne manjka. Zakon o finansiranju političkih stranaka u BiH usvojen je 2012. godine, ali je već nakon nekoliko mjeseci bilo jasno da postoje određeni dijelovi koje bi trebalo mijenjati. Štaviše, iz nevladinih organizacija su upozoravali i prije donošenja zakona da ponuđena rješenja nisu dobra.

Zakon je definirao da se političke stranke u BiH finansiraju iz članarina, dobrovoljnih priloga pravnih i fizičkih osoba, izdavačke djelatnosti, prodaje propagandnog materijala i organiziranja stranačkih manifestacija, prihoda od imovine u vlasništvu političke stranke, budžeta Bosne i Hercegovine, u skladu s članom 10. ovog zakona, entitetskih budžeta, kantonalnih budžeta i budžeta Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, te budžeta drugih jedinica lokalne uprave i samouprave u skladu sa zakonom, dobiti preduzeća koja su u vlasništvu političke stranke te kreditnog zaduženja kod banaka.

Zakonom je određeno da maksimalni iznos koji fizičko lice može donirati stranci iznosi 10.000 KM, dok pravno lice može maksimalno donirati 50.000 KM.

Političke stranke dužne su Centralnoj izbornoj komisiji dostavljati godišnje finansijske izvještaje a CIK ima ovlasti i da izrekne novčane kazne u slučaju nepoštivanja odredbi Zakona o finansiranju političkih stranaka.

Međutim, CIK na raspolaganju ima samo mogućnost da stranke kazni novčanim iznosom, a maksimalna kazna iznosi 15.000 KM. Kazna od 15.000 KM zaprijećena je strankama koje prime donacije iznad maksimalnog iznosa propisanog ovim zakonom, primi sredstva iz nedopuštenih izvora ili ne prijave prihode iz anonimnih izvora što je zakonom zabranjeno.

Sasvim simbolična novčana kazna strankama je često sasvim isplativa opcija te ne moraju da strahuju zbog kršenja odredbi Zakona o finansiranju političkih stranaka.

Zloupotrebe zakona očigledne



Izvještaj Transparency Internationala BiH pod nazivom “Finansiranje političkih partija pred Opće izbore 2014.“ navodi niz primjera zloupotreba. Tokom 2010. godine Vlada Republike Srpske finansirala je snimanje a zatim i zakup udarnih termina za emitiranje filma “Ponosni na Srpsku“, u kojem se na nedvosmislen način promovira SNSD te navodni uspjesi koje je ova stranka ostvarila u periodu svog mandata.

Kampanja za lokalne izbore u 2012. godini bilježena je sad već čuvenom kampanjom “Kupujmo domaće“, koju je finansiralo Ministarstvo poljoprivrede FBiH na čijem je čelu bio ministar iz reda Narodne stranke Radom za boljitak. Zbog činjenice da je vizuelni identitet ove dvije kampanje gotovo identičan, Centralna izborna komisija BiH ovoj je stranci izrekla novčanu kaznu u iznosu od 10.000 KM za kršenje Izbornog zakona.

Tradicija se nastavlja i 2014. godine kad SNSD održava niz tribina i javnih skupova koji su predstavljeni kao tribine “rukovodstva RS-a o trenutnoj situaciji u RS-u“. Transparency International BiH navodi da ako su spomenute tribine finansirane iz budžeta RS-a, to predstavlja još jednu zloupotrebu javnih sredstava u svrhu promocije političke stranke.

Preporuke kako poboljšati zakonska rješenja



Transparency International BiH je u prethodnim analizama zakonskog okvira i prakse finansiranja političkih partija u BiH ukazivao na potrebu unapređenja zakonskog okvira na način da se:

• ojača nadzor nad troškovima stranaka, imajući u vodu da prema podacima CIK BiH u prosjeku 80% prihoda stranaka čine sredstva iz budžeta različitih nivoa vlasti, a da CIK BiH nema adekvatne nadležnosti za reviziju troškova, već je fokusirana na prihode stranaka;

• stranke obavežu na objavljivanje izvora finansiranja, što bi uključilo imena pravnih i fizičkih osoba koja doniraju stranke, ali i da se objavljuju kompletni finansijski izvještaji stranaka, a ne samo izvodi iz istih;

• uvede obaveza vršenja transakcija preko jedinstvenih bankovnih računa, što bi
olakšalo nadzor nad finansijskim transakcijama i poslovanjem stranaka;

• pooštre sankcije za kršenje zakona, na način da budu srazmjerne prekršajima i dobiti koju stranke mogu ostvariti kroz kršenje zakona;

• unaprijede podzakonski akti, odnosno pravilnici za podnošenje finansijskih izvještaja, kako bi detaljnije raščlanili pojedinačne troškove stranaka, posebno u slučaju predizbornih i postizbornih finansijskih izvještaja;

• uvedu odredbe koje bi nedvosmisleno sprečavale zloupotrebu javnih funkcija i institucionalnih resursa u svrhu predizborne kampanje, itd.

Iz ove nevladine organizacije navode da zakon koji je usvojen 2012. nije riješio većinu problema te da je strankama ostavljen veliki prostor za zloupotrebe.

Top 10 stranaka po prihodima



Na osnovu finansijskih izvještaja koje stranke redovno dostavljaju Centralnoj izbornoj komisiji vidljivo je da oko 80% prihoda inkasiraju iz državnih budžeta, dok ostatak otpada na članarinu, donacije i druge izvore prihoda.

Analizom finansijskih izvještaja koje CIK redovno objavljuje dolazi se do interesantnih zaključaka. Naime, iako je u BiH uvriježen mit o postojanju velikog broja stranaka, što na papiru i izgleda tačno, građani BiH su ustvari svedeni na izbor tek nekolicine snažnih stranaka. Top 10 stranaka koje čine svega osam posto od 124 stranke koje su u protekle tri godine bile registrirane, raspolažu sa 81,67 posto novca koji je uplaćen strankama ili putem budžeta ili putem ostalih vrsta prihoda kakvi su donacije fizičkih i privatnih osoba.

Istovremeno, top pet stranaka koje čine svega četiri posto ukupnog broja registriranih stranaka raspolaže sa 64,17 posto novca.



Također, interesantan je i podatak da je npr. SDP BiH na ime prihoda od članarina za period 2011.-2013. inkasirao 1,3 miliona KM što je više nego sve druge stranke zajedno, a SDA je na ime priloga od fizičkih osoba u istom periodu prihodovala dva miliona KM, što je gotovo jednako prihodima svih ostalih stranaka pod ovom stavkom.

Ogromnu prednost SDP ima i zbog stabilnih prihoda od imovine u vlasništvu stranke, putem kojih je u protekle tri godine zaradio 1,9 miliona KM, a što je sedam puta više od prihoda pod ovom stavkom svih ostalih stranaka zajedno.

Enormna izdvajanja iz budžeta



Izdvajanja iz budžeta za finansiranje političkih stranaka svakako nisu beznačajana. Naime, 2009. godine, prema podacima Centralne izborne komisije, političkim strankama u BiH isplaćeno je 19,16 miliona KM. Uprkos stalnoj ekonomskoj krizi i rezanjima troškova na svim nivoima, nije došlo do smanjenja sredstava koja se izdvajaju za ovu namjenu. Prošle, 2014. godine, za istu namjenu iz budžeta u BiH ukupno je izdvojeno 17,85 miliona KM.

Kada se usporedi 2009. godina kada je izdvojeno 19,16 miliona KM i 2014. kada je izdvojeno 17,85 miliona, jasno je da smanjenje na godišnjem nivou iznosi 1,31 milion KM ili oko šest posto.

Za proteklih šest godina iz svih budžeta u BiH političkim strankama je isplaćeno ukupno 115 miliona KM.

Tekst nastao u saradnji sa Inicijativom za monitoring evropskih integracija BiH i Fondacijom Heinrich Boell

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: