Stručnjaci za Klix.ba: FBiH potrebno do 700 miliona KM da podigne stepen zaštite od poplava

Bosna i Hercegovina, odnosno institucije naše zemlje, koje bi trebale osmisliti i provesti u djelo zaštitu građana ove zemlje to očito nisu u stanju. Svaki put do sada spašavanje unesrećenih građana je zavisilo od drugih građana koji su im pritekli u pomoć, od susjedne Hrvatske vrlo često, od EUFOR-a...

U pomoć su, a to je bio slučaj i ovih dana, priskakale Oružane snage BiH. Doduše, dešavalo se ranije i to da nema goriva, pa da helikopteri ne mogu poletjeti. Svi znamo da su političari jedini koji su odgovorni za katastrofalne posljedice, ali ostavimo to sada po strani.

Zbog čega mi u BiH zapravo imamo ovako teške poplave, da li je to zbog nedovoljno uređenih korita rijeka, da li zbog sužavanja korita radi izgradnje puteva ili stambenih objekata, za Klix.ba objašnjava magistrica Dalila Jabučar sa Instituta za hidrotehniku u Sarajevu.

"Zapravo ima pomalo svega od toga što ste pobrojali. Danas se u cijelom svijetu ne govori više o zaštiti od poplava nego o upravljanju poplavnim rizikom u smislu da se uvijek mogu, bez obzira kakve vi zaštitne objekte napravili, govorim o nasipima i slično, pojaviti vode koje će biti obilnije od onoga kako ste vi regulirali zaštitu", kaže Jabučar.

Kada je u pitanju Kanton Sarajevo, kaže ona, to je područje u vrhu sliva rijeke Bosne, odnosno ono područje gdje bi trebalo biti najmanje vode.

"Međutim, njene pritoke su najveći problem, jer i Željeznica, i Miljacka, pa i ovi gradski potoci, su ustvari bujičarski vodotoci koji nakon ovakvih padavina jako narastu, a pored te vode nose sa sobom i velike količine nanosa, pijeska i šljunka. Što se tiče Miljacke, njeno korito je regulisano. Ono što je problem za Sarajevo i što tek može biti su oborinske kanalizacije, koje nisu dobro dimenzionirane ili se ne održavaju u dovoljnoj mjeri", pojašnjava Jabučar.