{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Stručnjaci za Klix.ba: FBiH potrebno do 700 miliona KM da podigne stepen zaštite od poplava

16.5.2014. u 08:00
96
60
Stručnjaci za Klix.ba: FBiH potrebno do 700 miliona KM da podigne stepen zaštite od poplava
96
Stručnjaci za Klix.ba: FBiH potrebno do 700 miliona KM da podigne stepen zaštite od poplava
Foto: Klix.ba
Svaku prirodnu ili elementarnu nepogodu Bosna i Hercegovina dočeka nespremna. I tako već godinama. Novac se izdvaja za potrebe zaštite građana, ali se on očito ne troši tamo gdje bi trebao.
Bosna i Hercegovina, odnosno institucije naše zemlje, koje bi trebale osmisliti i provesti u djelo zaštitu građana ove zemlje to očito nisu u stanju. Svaki put do sada spašavanje unesrećenih građana je zavisilo od drugih građana koji su im pritekli u pomoć, od susjedne Hrvatske vrlo često, od EUFOR-a...

U pomoć su, a to je bio slučaj i ovih dana, priskakale Oružane snage BiH. Doduše, dešavalo se ranije i to da nema goriva, pa da helikopteri ne mogu poletjeti. Svi znamo da su političari jedini koji su odgovorni za katastrofalne posljedice, ali ostavimo to sada po strani.

Zbog čega mi u BiH zapravo imamo ovako teške poplave, da li je to zbog nedovoljno uređenih korita rijeka, da li zbog sužavanja korita radi izgradnje puteva ili stambenih objekata, za Klix.ba objašnjava magistrica Dalila Jabučar sa Instituta za hidrotehniku u Sarajevu.

"Zapravo ima pomalo svega od toga što ste pobrojali. Danas se u cijelom svijetu ne govori više o zaštiti od poplava nego o upravljanju poplavnim rizikom u smislu da se uvijek mogu, bez obzira kakve vi zaštitne objekte napravili, govorim o nasipima i slično, pojaviti vode koje će biti obilnije od onoga kako ste vi regulirali zaštitu", kaže Jabučar.

Kada je u pitanju Kanton Sarajevo, kaže ona, to je područje u vrhu sliva rijeke Bosne, odnosno ono područje gdje bi trebalo biti najmanje vode.

"Međutim, njene pritoke su najveći problem, jer i Željeznica, i Miljacka, pa i ovi gradski potoci, su ustvari bujičarski vodotoci koji nakon ovakvih padavina jako narastu, a pored te vode nose sa sobom i velike količine nanosa, pijeska i šljunka. Što se tiče Miljacke, njeno korito je regulisano. Ono što je problem za Sarajevo i što tek može biti su oborinske kanalizacije, koje nisu dobro dimenzionirane ili se ne održavaju u dovoljnoj mjeri", pojašnjava Jabučar.

Kada su u pitanju područja koja su najviše poplavljena ovog puta i tu postoji niz razloga. Naša sagovornica na primjeru Kaknja pojašnjava kako stvari stoje.

"Prije dvije godine je završena regulacija rijeke Bosne kroz Kakanj između dva mosta. Međutim, kod nas se ti zaštitni objekti grade u zavisnosti od raspoloživog novca. Ova dionica ne plavi, međutim samo malo nizvodno, tamo gdje nije regulisano korito pojavila se poplavi i sada je polavila i uzvodna cesta. problem je što se kod nas zaštita od poplava rješava parcijalno. Potreba

Situacija se značajno može popraviti u BiH, ali je potreban ogroman novac. Procjene su da bi samo za cijelu Federaciju da se podigne stepen zaštite od poplava bilo potrebno uložiti nekih 600-700 miliona KM. To je ogroman novac, ali ono što ne košta mnogo, a izuzetno je važno, je to da treba redovno održavati i čistiti riječna korita, naglašava naša sagovornica.







Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: