{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


FBiH želi zaštititi prijavljivače korupcije, ali još nema najbolje rješenje

12.7.2013. u 21:32
0
25
FBiH želi zaštititi prijavljivače korupcije, ali još nema najbolje rješenje
0
FBiH želi zaštititi prijavljivače korupcije, ali još nema najbolje rješenje
Federalna vlada je prošle sedmice usvojila Nacrt zakona o zaštiti prijavljivača korupcije, takozvanih zviždača. U Federalnom ministarstvu pravde, koje je i predlagač, kažu kako je uloga ovog zakona da sa ostalim antikoruptivnim propisima koje su uputili u zakonodavnu proceduru, suštinski donose promjenu u borbi protiv korupcije u BiH. Međutim, u nevladinom sektoru kažu kako ovakav nacrt nije najbolje rješenje.
Prijavljivač korupcije ili zviždač, kako se i kod nas ustalio naziv, je osoba koja vrši zaštićeno prijavljivanje ili poduzima radnje u svrhu zaštićenog prijavljivanja korupcije, a pod kojim se naročito smatra osoba koja je zaposlena ili je bila zaposlena u institucijama javnog i privatnog sektora, bilo da je zaposlenje stalno ili privremeno, plaćeno ili neplaćeno.

"Evropska komisija je u svim svojim izvještajima o napretku BiH jasno istakla da je donošenje ovog zakona važan korak na evropskom putu naše države. Zakonom se prvi put u katalog zaštićenih prava uvodi pravo na prijavljivanje korupcije bez straha od štetnih posljedica. Znači, svako onaj ko ima saznanja o korupciji može ih prenijeti nadležnim organima bez straha da će ostati bez posla, ili da se neće moći zaposliti, da će biti diskriminiran, maltretiran i slično. Uvode se zaštićeni kanali za prijavu korupcije, uspostavlja se obaveza donošenja internih propisa za zaštitu prijavljivača u cijelom javnom i privatnom sektoru, te se propisuju visoke novčane i druge sankcije za one koji budu poduzimali štetne mjere prema prijavljivačima korupcije", kazao je za Klix.ba federalni ministar pravde Zoran Mikulić.

Različiti načini prijave krivičnog djela



Ministar kaže kako su u Nacrt zakona unesena najbolja iskustva i dobre prakse iz drugih država. Definiran je način prijave korupcije, kao i ostali pojmovi i procedure.

"Korupcija je svaka zloupotreba položaja ili situacije koja se odnosi na subjekte iz javnog i privatnog sektora, koja se poduzima radi direktne ili indirektne koristi za počinioca ili nekoga drugoga, kao i svaki drugi oblik ponašanja kojim se namjerno ili nenamjerno nanosi šteta javnom interesu u FBiH, uključujući naročito ponašanja kojima se vrijeđa ili ugrožava sigurnost ili zdravlje jedne ili više osoba, ili ugrožava okoliš", objašnjava ministar.

Kada je u pitanju sam način prijave korupcije, Nacrtom su, kaže ministar, jasno navedeni organi kojima se prijava može podnijeti, a prijavljivač će imati na raspolaganju različite načine da to uradi - javno, anonimno i povjerljivo. Uz to će dobiti i jasno propisanu zaštitu koja se uređuje kriterijima na osnovu kojih se u okviru upravnih i sudskih postupaka vrlo jasno, brzo i efikasno može ustanoviti povreda prava na zaštićeno prijavljivanje. Ukoliko prijavljivač bude oštećen propisuje se i dodjeljivanje naknade štete i kompenzacije, navode u Ministarstvu pravde FBiH.

"Zakon je usmjeren i na preventivno područje, u smislu da se nastoji postići da do ugrožavanja prijavljivača uopće ne dođe nakon što on prijavi korupciju", kaže Mikulić.

Bez obzira na to što je od samog početka izrade zakonskog rješenja bio uključen i nevladin sektor, oni smatraju da ovo ipak nije najbolje rješenje.

Treba pronaći najbolje rješenje



Direktor Antikorupcione mreže nevladinih organizacija ACCOUNT Eldin Karić kaže da je dobro što će postojati takav zakon, ali da je problem što ne postoji institucija u FBiH koja bi garantirala zaštitu prijavljivača korupcije.

"Ovaj zakon, koji bi trebao biti zaštita prijavljivača korupcije, bi ustvari prije mogao biti zakon o sankcionisanju onih koji vrše represiju nad onima koji prijavljuju korupciju. Nažalost, zbog samog ustrojstva FBiH ne postoji institucija koja bi vršila tu predistražnu fazu na osnovu koje bi mogla dati preporuku da se prijavljivač zaštiti", smatra Karić.

Na nivou države je u pripremi zakon sa istim ciljem, s tim da je u ovom slučaju institucija o kakvoj Karić govori Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH (APIK).

"Bojim se da će se na nivou FBiH prilikom implementacije zakona to pojaviti kao ozbiljan problem. Još uvijek postoji mogućnost da se to koriguje. Mi smo imali nekih prijedloga, ali problem je što u institucijama sistema sada postoji otpor da se uvede bilo koja nova istitucija. U zemljama koje su usvojile ovakav zakon ta instutucija postoji", kaže Karić.

Problem, smatra naš sagovornik, bi se možda mogao rješavati na nivou sudova, ali oni se žale da ionako imaju previše posla. Nacrt strategije za borbu protiv korupcije u RS trebao bi biti razmatran na sjednici Narodne skupštine tog entiteta 16. jula. Nakon toga bi se možda mogao očekivati i pomak u zakonskoj zaštiti prijavljivača korupcije.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: