On je naglasio kako je obaveza saradnje BiH i Srbije sa Haškim tribunalom bila jedna od važnih izjava na samitu NATO-a u Rigi krajem prošle godine, kada je BiH pozvana da se priključi Partnerstvu za mir.
- NATO će, u saradnji sa bh. vlastima, nastaviti napore na lociranju pojedinaca koji još nisu izručeni, poručio je Fata.
Upitan zašto onda dosadašnje akcije NATO, kakva je bila ona izvedena u utorak na Palama, kada su pretreseni stanovi Saše i Sonje Karadžić, nisu donijele rezultate, Fata je rekao da nema odgovor na pitanje zašto je optužene teško locirati, ali je najavio nastavak angažmana Sjedinjenih Država, NATO-a i bh. vlasti kako bi se oni izručili.
Tokom jučerašnje posjete Fata je boravio i u Ministarstvu odbrane BiH, gdje se sastao sa visokim civilnim i vojnim zvaničnicima. Ocijenio je da je reforma odbrane dobra vijest, te da je zahvaljujući velikom napretku u posljednjih nekoliko godina BiH i pozvana da se priključi Partnerstvu za mir.
Međutim, naglasio je da Partnerstvo za mir nije samo reforma odbrane, već opredjeljenje na državnom nivou koje zahtijeva razne reforme u svim oblastima, a reforme izvršene u sektoru odbrane mogle bi služiti kao model.
Pred BiH je još dosta posla. Jedan od ključnih dijelova Partnerstva za mir je da zemlja partner identificira šta želi od partnerstva sa NATO-om. Svaka zemlja partner može birati između 33 razna programa, a osim što mora identificirati šta želi, BiH mora izdvojiti i određena sredstva.
- Iako Savez pokriva znatan dio troškova, BiH će također morati izdvojiti određena sredstva, kazao je Fata.
Postoji neformalan proces kako neka zemlja postaje punopravna članica NATO-a. Fata pojašnjava da je taj proces podijeljen u četiri faze.
Prva faza je Partnerstvo za mir, zatim slijedi intenzivirani dijalog, pa akcioni plan za članstvo i na kraju prijem u članstvo.
U svakoj od ovih faza dinamiku određuje zemlja partner. Kada se zadovolje ciljevi jedne faze, 26 članica NATO-a određuje da li je zemlja spremna za narednu fazu. Fata je naglasio da će Sjedinjene Države biti čvrst partner BiH u svim programima saradnje sa NATO-om.
- Sjedinjene Države imaju interes da BiH uspije i nastavit će saradnju s njom, kazao je on.
Govoreći o pomoći koju će SAD pružiti BiH na putu ka NATO-u, Fata je rekao da su Sjedinjene Države godinama osiguravale opremu i uniformu, a u okviru dva programa međunarodne saradnje, uključujući obuku iz engleskog jezika, saradnju sa Ministarstvom odbrane BiH u identificiranju projekata i opreme potrebne za reformu te opremanje i obuku za mirovne misije, potrošile su više od 50 miliona dolara.
Fata je ocijenio da bh. jedinica za uništavanje neeksplodiranih ubojnih sredstava u Iraku pruža veoma vrijedne usluge, što potvrđuju i američki komandanti sa terena.
On smatra da je to jedan od kapaciteta koji BiH posjeduje. Od novih članica NATO-a se nije moglo očekivati da NATO-u daju širok spektar kapaciteta, nego posebne kapacitete koji će biti dio nekih operacija.
Slično je sa BiH u Iraku, jer njen tim daje vrijednost cijeloj misiji, smatra Fata, naglašavajući da će SAD podsticati BiH da nastavi sa takvom obukom i podijeli je sa drugim saveznicima.
Kada je pitanju moguće slanje bh. vojnika u misiju NATO-a u Afganistanu, Fata je jedino rekao da je to stvar odluke bh. vlasti.
Fata je na kraju iskoristio priliku da objasni da instaliranje dijela sistema antiraketne zaštite, koju SAD planiraju postaviti u Poljskoj i Češkoj, znači samo zaštitu američkih građana i saveznika od mogućih raketnih prijetnji koje dolaze iz Sjeverne Koreje ili Irana.
Ova vijest izazvala je uznemirenje u pojedinim zemljama, a posebno u Rusiji.
Fata kaže da su SAD provodile studije gdje su najbolje lokacije u Evropi i identificirane su Poljska i Češka kao najbolje mjesto za razmještaj presretača i radara, o čemu se sa ovim zemljama vode razgovori.
- Obratili smo se NATO-u i izvjestili sve saveznike i Rusiju te jasno dali do znanja odakle dolaze prijetnje a odakle ne dolaze (Rusija), kazao je Fata, objašnjavajući da ovaj sistem nije dizajniran da bi se prijetilo ruskim strateškim snagama, već da se radi o presretačima bez nuklearnog punjenja koji samo presreću rakete sa nuklearnim bojevim glavama.
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
