{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


"Fašizam ni nakon 65 godina nije iskorijenjen"

F
9.5.2010. u 14:38
0
12
"Fašizam ni nakon 65 godina nije iskorijenjen"
0
"Fašizam ni nakon 65 godina nije iskorijenjen"
Jure Galić
Aktuelna konstelacija u BiH, ali i evropske tendenecije oličene u jačanju "desnice" svjedoče o tome da fašizam ni 65 godina nakon pobjede nad tom ideologijom i praksom nije iskorijenjen, te da je neophodno jačati snage i mehanizme kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri onemogućilo djelovanje njegovih protagonista, ocjena je sudionika današnje sesije Asocijacije nezavisnih intelektualaca "Krug 99".
Uvodničari o temi "Dan pobjede nad fašizmom - Dan Evrope pred izazovima sadašnjice" - predsjednik SABNOAR-a Jure Galić, prof. Gradimir Gojer i prof. dr. Džemal Sokolović upozorili su da bh i širi globalni kontekst krakteriziraju pokušaji oživljavanja fašističke ideologije i rehabilitiranja njenih protagonista, uz ocjenu da "vrijeme recesije" predstavlja pogodno tlo za buđenje retrogradnih ideologija.

Fokusirajući se na stanje u BiH, opterećeno nacionalizmom i šovinizmom, ukazali su na sraman odnos najumnijih ljudi, odnosno uvjetno rečeno bh. inteligencije "koja se ušutila", ili je u službi nacionalističkih ideologija, te koja se miri sa svojevrsnom poplavom defetizma, indiferentnosti i letargije u društvenom prostoru.

Stoga je, po riječima uvodničara, neophodno sada i iznova jačati antifašistički front kako bi se osvojilo polje slobode za čovjeka i pojedinca i odlučnije suprotstavilo manipulaciji i pokušajima prekrajanja već utvrđenih historijskih činjenica.

Nužno je, kako je rečeno, permanentno podsjećati na visoku cijenu antifašističke borbe (oko 50 miliona ubijenih ljudi u toku Drugog svjetskog rata), te na to da stanje odsustva fašizma nije zadato, nego da se za njega valja uvijek i iznova boriti, te da je to breme koje mora iznijeti svaka nova generacija.

Sudionici sesije ocjenili su kako je BiH s vlastitim specifičnim historijskim iskustvom posebno osjetljiva na pokušaje revitalizacije fašističkih ideologija, ma kako se oni manifestirali, te ukazali na značaj obrazovanja, nauke i umjetnosti kao instrumenata za demistificiranje i razobličavanje retrogradnih ideologija, začetih na nacionalšovinizmu, mržnji i netoleranciji prema dugom i drugačijem.

U kontekstu evropskih tendencija, konstatirano je da nacionalizam kao pojava jača i u velikom broju evropskih zemalja, te da Evropa ne bi trebala, niti smijela zatvarati oči pred tim fenomenom, naročito kada se ima u vidu nerjetko prisutna ksenofobija, odnosno strah od drugog i drugačijeg.

Stoga se, poručuju sudionici sesije, nipošto ne smije potcjenjivati opasnost od neofašističkih pojava i stremljenja, te je neophodno jasno i precizno osuditi svaku takvu pojavu bilo da je riječ o djelovanju na unutarnjem ili vanjskom planu.

Uvodničari sesije elaborirali su historijske korijene pojave fašizma, njegove političke, ekonomske, socijalne, psihološke i antropološke značajke, te posebno potrebu valoriziranja vrijednosti i tekovina antifašističke borbe.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: