Džamiju je početkom 16. stoljeća utemeljio vakif hadži-Ahmed Kebkebira, a riječ je o možda i jedinoj džamiji koja nije imala harem, a mezaristan oko džamije bio je na lokalitetu današnjih Kovača.
Naziv Miščina dobila je po mujezinu, a kasnije i imamu džamije Mehmedu Mišči.
Ovaj čuveni mujezin imao je lijep, specifičan i snažan glas tokom učenja, tako da su se ezani, koje je on učio, kako kažu stari ljudi, čuli i do sarajevske Ilidže.
Slike Meke i Medine
Imam džamije Enes Piro kazao je da je to, međutim, bilo prije 100-200 godina, a ne postoji pouzdani zapis kada je Mišča tačno umro. Njegov mezar je u haremu prekoputa džamije, a vidi se sa musandera, mjesta gdje se petkom mujezini džuma (podnevna molitva muslimana petkom).
Kako kaže Piro, džamija je specifična i po tome što je još za vrijeme osmanske vladavine, davne 1870. godine, na njenom zidu slikar Mustafa Faginović naslikao velike slike Meke i Medine.
“Džamija je specifična po svojim freskama Meke i Medine koje je oslikao bojadžija Mustafa Faginović, koji je i Sultan Fatihovu džamiju u Istanbulu ukrasio svojim slikama”, pojasnio je Piro.
Freske su napravljene 1878. godine, a u planu je njihova restauracija.
"Donacijom Vlade Njemačke trebala bi poslije ramazana biti izvedena kompletna restauracija freski, jer su one specifične. Nijedna džamija u BiH nema nešto ovako. Slične freske je imala jedna džamija u Livnu, ali su ih džematlije nehatom zamazale", pojasnio je Piro.
Unutrašnjost Miščine džamije je uveliko sačuvana u prvobitnom obliku u izgledu.
“Džamija je izgorjela za vrijeme provale Eugena Savojskog, koji je zapalio Sarajevo, pa i džamiju, ali je renovirana u narednim godinama”, pojasnio je Piro.
Sat star 300 godina
Miščina džamija je specifična i po tome što pripada Kovačima, nalazi se preko puta mezara prvog predsjednika Predsjedništva RBiH Alije Izetbegovića i pored Šehidskog mezarja "Kovači".
"Džamija je sačuvala svoju starinu, svoj prvobitni izgled, svoju autohtonost. Ništa nije promijenjeno", kazao je Piro.
Pažnju u džamiji privlači i veliki, stari sat na zidu.
"Sat je nedavno bio na popravci i sahadžija je kazao da je stariji od 300 godina", pojasnio je Piro za Anadolu Agency.
Miščina džamija je oštećena i tokom agresiije na BiH 1992.-1995. godine, ali je obnova oštećenih dijelova počela 1996. godine.
