U izvještaju se pojašnjava da, iako je polovinom februara Federalni parlament izglasao nepovjerenje Vladi FBiH, to ne znači da će kriza biti brzo riješena.
"Od Ustavnog suda FBiH traženo je da donese odluku da li je došlo do povrede vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog naroda. S obzirom na to da je panel za vitalni nacionalni interes nepotpun, može se desiti da kriza vlasti ne bude razriješena brzo", navodi se u izvještaju.
Evropska komisija u svom izvještaju upozorava da je zbog FBiH ugroženo i zaključivanje treće tranše iz stand by-aranžmana sa MMF-om zato što Parlament FBiH još nije usvojio zakon koji bi regulisao pitanja povlaštenih penzija za penzionisane vojnike.
EU ne očekuje promjene dosadašnjih politika kada je riječ o novoj Vladi Republike Srpske.
"Značajnije promjene politike ne treba očekivati, s obzirom na to da je 10 od 16 ministara iz prethodnog saziva zadržalo svoje pozicije", navedeno je u uvodnom dijelu izvještaja koji se odnosi na politiku.
Iz Delegacije EU u BiH pojasnili su da se ova ocjena ne odnosi na to kako će Vlada RS raditi.
"S obzirom na činjenicu da rekonstrukcija Vlade Republike Srpske nije obuhvatila značajne personalne promjene, logično je očekivati da će to biti vlada kontinuiteta", objasnio je portparol Delegacije EU u BiH Andy McGuffie.
U glavnom dijelu izvještaja, koji govori o ekonomskoj situaciji u regiji, ističe se da je na loše ekonomske pokazatelje u regiji uticala razočaravajuće loša ekonomija u EU, kao i nepovoljni klimatski uslovi tokom 2012. godine.
Jedino je u Albaniji, BiH i Makedoniji 2012. godine došlo do smanjenja maloprodajnih cijena, ali jedino u BiH, Srbiji i Makedoniji tokom 2012. godine nije došlo do fiskalne konsolidacije i do smanjenja budžetskih deficita. Bruto društveni proizvod u BiH je u 2012. godini pao za 0,5 posto, dok je u 2011. godini rastao za jedan posto.
Ističe se da je nakon trajnog pada industrijske proizvodnje kroz cijelu 2012. godinu došlo do blagog oporavka početkom 2013. i da je stopa rasta u februaru ove u odnosu na februar prošle godine iznosila 11,2 posto i dva posto više u odnosu na januar ove godine.
Trgovinski deficit je, kako se ističe u izvještaju, pao na 9,4 posto bruto društvenog proizvoda u odnosu na prijašnjih 9,5 oposto.
"Direktne investicije su u 2012. porasle za 70,6 posto, ali su i dalje znatno ispod nivoa od prije izbijanja krize i iznose 3,5 posto bruto društvenog proizvoda, što je nedovoljno za pokrivanje trenutnog deficita", ističe se u izvještaju.
