{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Etničke podjele zasjenile izbore u BiH

S
1.10.2010. u 20:00
0
27
Etničke podjele zasjenile izbore u BiH
0
Etničke podjele zasjenile izbore u BiH
Foča
U Foči, gradiću u jugoistočnoj Bosni, u posljednjem ratu se dogodilo jedno od najgorih etničkih čišćenja Bošnjaka, koje su počinili Srbi. Grad je bio preimenovan u "Srbinje", a centralna sportska dvorana pretvorena u logor za silovanje.
Ali, danas, Foča je stekla reputaciju grada u kojoj se vodi pomirujuća i progresivna politika. Njen načelnik, Zdravko Krsmanović, koji je na toj dužnosti šest godina, sad je opet u utrci za vlast. On je ohrabrio Bošnjake da se vrate u Foču, te je podržao obnovu mnogih džamija uništenih tokom rata.

Među bosanskim političarima, on je rijedak glas antinacionalizma i žestoko je protiv etničke podjele koja još uvijek veoma šteti BiH. Tako počinje priča koju danas donosi BBC povodom nedjeljnih izbora u našoj zemlji.

"Foča bi trebala postati primjer za cijelu BiH, da se protjeraju mržnja i strah. Moja misija je promocija mira, dijaloga, kompromisa i tolerancije", govori Krsmanović i dodaje:

"Bosna je mlada država i ne možemo dopustiti da to dijete bude ubijeno prije nego što zaista mogne živjeti. Nacionalisti žele ubiti to dijete, ali ako bi BiH bila podijeljena, to bi samo dovelo do novih ratova".

No, nacionalizam dobija glasove u BiH... Foča je dio Republike Srpske, jednog od dva entiteta u BiH. Premijer RS, Milorad Dodik, često je pozivao na otcjepljenje od Bosne. On je ranije ove godine izjavio kako je Bosna "virtuelna, besmislena zemlja". I, on vodi u predizbornim anketama, njegova stranka SNSD će vjerovatno dodatno ojačati svoju poziciju na vlasti. A Krsmanovićeve liberalne poruke izazivaju mješovite reakcije u Foči.

"Mi svi živimo u jednoj zemlji i moramo raditi zajedno", kaže Ana, mlada poslovna žena.

No, vozač taksija, Vaso Vuković, je protiv načelnika koji, kako vjeruje, ne mari za Srbe.

"On samo pokušava podržati Bošnjake kako bi dobio njihove glasove", kaže on.

"Bošnjaci su zapravo Srbi, samo što su se preobratili prije nekoliko stotina godina. Bosna je oduvijek bila srpska zemlja... Sad imamo autonomnu Republiku Srpsku, ali ja bih da Bosna opet bude srpska", kaže Vaso.

Ta podjela - to nepovjerenje prema drugom je, mnogi vjeruju, podržano od političara kao što je Milorad Dodik i bošnjački član Predsjedništva BiH, Haris Silajdžić, koji je označio Republiku Srpsku kao genocidnu tvorevinu. U izuzetno složenom političkom sistemu, građani biraju zastupnike svojih entiteta, drugim riječima, oni iz RS ne biraju članove Parlamenta Federacije BiH, i obrnuto.

Kao rezultat toga, političari su fokusirani na birače u svom narodu. Ilustracije radi, Bosna ima 14 parlamenata, pet predsjednika, 13 premijera i 700 zastupnika, sve za populaciju od samo četiri miliona ljudi. Rezultat je zastoj, s različitim političkim strankama koje se nisu uspjele dogovoriti o bilo kakvim značajnijim reformama. A Bosna je i dalje u političkoj krizi, daleko od svoga cilja - Evropske unije i NATO-a.

"Ako ne promijenimo sadašnji sistem, imat ćemo naraštaj ljudi koji su se družili u izolaciji od drugih etničkih skupina, pa bi Bosna mogla izgubiti svoje značenje", upozorava politički analitičar Asim Mujkić.

"Zapaljujuća retorika je u porastu i mislim da ovi izbori donose zemlji još više nestabilnosti i nemira. Politički kandidati se ističu po radikalizmu. Ako počnete govoriti o multietničnosti i multikulturalnosti, završit ćete s dvjesto glasova", kaže Mujkić.

Postoje, međutim, neki mali znakovi napretka. Državni parlament je upravo izglasao slanje 45 vojnika da služe u Afganistanu ovaj mjesec, što je korak prema ulasku BiH u NATO, a jedan od zapovjednika nam je rekao kako je ponosan da su u toj jedinici pripadnici svih naroda u zemlji. Još je samo ostalo da i politika slijedi taj primjer...

Dakle, dok se birači pripremaju za glasanje, Bosna stoji na raskrsnici.

Ili će prošlost konačno biti ostavljena po strani i država se protresti iz svoje letargije, ili će se nacionalističke podjele produbiti, a evropske integracije ostati samo san. Političari su potakli sukob u BiH 1990-ih. Niko ne želi da se rat vrati, ali, 15 godina poslije, strah od propasti države u ovom kutku Evrope još uvijek postoji, navodi se u zaključku BBC-a.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: