{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


INTERVJU
/
Esad Gotovuša, predsjednik UO BHRT-a: Entitetski emiteri nam duguju milionske iznose

16.11.2015. u 22:38
2
49
Esad Gotovuša, predsjednik UO BHRT-a: Entitetski emiteri nam duguju milionske iznose
2
Esad Gotovuša, predsjednik UO BHRT-a: Entitetski emiteri nam duguju milionske iznose
Foto: Feđa Krvavac/Klix.ba
BHRT se već mjesecima suočava sa ozbiljnim problemima koji znatno utječu na rad ovog javnog emitera. Pad naplate RTV takse, dug entitetskih emitera, ali i zastoj u reformi Javnog radiotelevizijskog servisa BHRT su doveli skoro do ruba ponora. Samo do kraja ove godine za normalno funkcionisanje moglo bi nedostajati 12 miliona KM.
"BHRT i druga dva emitera suočavaju se sa stalnim padom RTV takse. Sada smo došli u situaciju da BHRT-u za redovno izmirenje obaveza mjesečno nedostaje više od 400.000 KM. Kad pridodamo obaveze prema EBU u visini od 8,3 miliona KM i druge prispjele obaveze BHRT-u će na kraju godine nedostajati blizu 12 miliona KM. Samo po osnovu takse koju prikupljaju telekom operateri prihod je manji za 350.000 KM mjesečno u odnosu na prethodnu godinu", pojašnjava Esad Gotovuša finanijsku situaciju BHRT-a za Klix.ba.

Kako takva finansijska situacija utječe na rad BHRT-a, posebno na produkciju programa?

Štedi se na svim stavkama. Program je zakinut jer su uvedene rigorozne mjere za kupovinu filmskog, serijskog, dokumentarnog i zabavnog programa. Čine se ogromni napori da se održi program na dostignutom nivou i osiguraju televizijska prava za prenos Evropske lige, Evropskog prvenstva u nogometu, Olimpijskih igara i drugih važnih događaja u 2016. godini.

Problem predstavlja i servisiranje produkcijskih troškova, pa i onih banalnih – slanje ekipa na teren. Uprkos tome, vlastitim kreditnim zaduženjem BHRT je digitalizirao svoje produkcijske kapacitete, u šta je uloženo blizu četiri miliona KM. Veliki problem predstavljaju zastarjela oprema, manjak kamera i nedostatak sredstava za investiciono održavanje

Zašto FTV i RTRS nisu u tako lošoj finansijskoj situaciji?

Entitetski emiteri su u nešto boljem položaju u odnosu na BHRT. Zakonom o JRTS BiH, Federalna RTV i RTRS su ovlaštene da organiziraju prikupljanje RTV takse. RTRS je u prošloj godini na ovaj način prikupila više od osam miliona KM, a RTV FBiH više od tri miliona. Iako postoji zakonska obaveza da se naplaćena RTV taksa bez odgađanja prebacuje na račune sva tri javna servisa prema utvrđenom ključu raspodjele, entitetski emiteri uglavnom zadržavaju prihod za sebe. BHRT je samo po ovom osnovu uskraćena za blizu 5,5 miliona KM u prošloj godini. Nažalost, BHRT nema instrumenata da utječe na rad entitetskih RTV servisa i njihovih službi.

Je li sve manja naplata RTV takse jedini uzrok takvog stanja?

Nije jedini, ali jeste glavni. Ako nemate stabilan izvor finansiranja, ako vam je postojeći model ubiranja RTV takse u stalnom padu, vi nemate mogućnost pravilnog planiranja, a ni pretpostavki za razvoj. Sljedeći veliki uzrok ovakvog stanja jeste neformiranje Korporacije, što BHRT dovodi u najtežu situaciju unutar sistema. BHRT servisira proizvodnju, obradu i emitiranje programa RTV FBiH koja ima velika dugovanja po osnovu pruženih usluga. Riječ je o iznosu iznad 8,5 miliona KM.

Koji model pretplate i način njene naplate zagovara BHRT?

Tri javna servisa na sjednici Odbora sistema, koji sačinjavaju članovi upravnih odbora sva tri javna servisa, usaglasili su model naplate RTV takse koji bi išao uz račune za utrošenu električnu energiju. Taj je elaborat dostavljen Parlamentarnoj Skupštini BiH i Vijeću ministara. Ni odbor sistema ni BHRT nisu dobili zvaničan odgovor nadležnih vlasti. U međuvremenu, menadžment RTRS-a zagovara novi model koji bi bio uključen u porezni sistem. Čim dobijemo taj prijedlog sazvat ćemo sjednicu Odbora sistema na kojem će biti razmotren i taj prijedlog. Međutim, zbog ovog lutanja gubimo vrijeme, jer aktuleni model prestaje važiti s Novom godinom.

Foto: Feđa Krvavac/Klix.ba
Foto: Feđa Krvavac/Klix.ba


Pretpostavimo da se situacija sa pretplatom ne riješi uskoro, šta će se dešavati sa BHRT-om?

Problem s RTV taksom se mora riješiti. To je zakonska obaveza. Država je preuzela i međunarodne obaveze kada je riječ o reformi sistema RTV emitovanja u BiH. Hipotetički, ukoliko se sistemski ne riješi problem finasiranja došlo bi do daljnjeg urušavanja ne samo BHRT-a već i druga dva javna RTV servisa s tendecijom njihovog gašenja. Kako u Evropi ne postoji nijedna država bez javnog servisa koji je i ujedno simbol svake države, nadam se da se to neće desiti ni u Bosni i Hercegovini.

Koliko su upravljačke strukture BHRT-a odgovorne za sadašnje stanje?

Niko ne može pobjeći od odgovornosti. Uvijek se moglo više, postoje mnogi problemi koji su naslijeđeni i koji su se usložnjavali vremenom. Posebno kada je u pitanju restrukturiranje BHRT-a koje se oteže gotovo deset godina. Međutim, ključni uzrok je konstantni pad prihoda, istrošenost važećeg modela naplate RTV takse i blokada uspostave Korporacije. Odnosi unutar sistema javnog emitiranja preslikavaju odnose u našoj državi.

Je li pitanje pretplate i općenito opstanka BHRT-a prvenstveno političko?

Odgovor je da. Da postoji politički konsenzus problem sa RTV taksom bi do sada bio riješen. Ne može država pobjeći od svoje odgovornosti. Postoji Zakon o sistemu koji reguliše i ovo pitanje i za njegovo sprovođenje je odgovorna država. Država je preuzela međunarodne obaveze. Podsjećam, reforma sistema RTV emitiranja predstavlja 16. uslov iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju EU. Naravno, postoji i odgovornost javnih servisa. Ali na prijedlog novog modela o naplati RTV takse, ni Parlament ni Vijeće ministara još nisu dostavili ni odgovor niti komentar. Problem je što su entiteti izmijenili i svoje zakone o izvršnom postupku pa se RTV taksa ne može efikasno utuživati.

Foto: Feđa Krvavac/Klix.ba
Foto: Feđa Krvavac/Klix.ba


Međunarodna zajednica je inicirala i dugo forsirala reformu javnog servisa, čemu su se protivili različiti politički faktori. Je li podrška međunarodne zajednice reformi javnog servisa splasnula?

Međunarodna zajednica praktično je bila digla ruke od reforme sistema javnog RTV emitiranja s odlaskom Paddyja Ashdowna. OHR je vodio reformu sistema javnog RTV emitiranja čiji je rezultat bio donošenje Zakona o sistemu JRTSBiH koji je usvojen krajem 2005. godine. Zakon je počivao na ideji tri servisa, jedna logistika. I umjesto da se iskoristi momenat da se formira Korporacija odmah nakon donošenja krovnog zakona, stav OHR je bio da se sačeka donošenje entitetskih zakona, formiraju nova upravna tijela i onda formira Korporacija. I šta se desilo – Odbor sistema je formiran tek u ljeto 2009. godine i odmah su krenule opstrukcije u vezi s uspostavom Korporacije. Kako vrijeme prolazi, sve su manje šanse da se formira Korporacija koja bi trebala upravljati procesom digitalizacije, odnosno operativno upravljati MULTIPLEKSOM –A i MULTIPLEKSOM –B koji bi mogao donijeti značajan prihod svim javnim servisima. Lično smatram da je Korporacija žrtva politike. Vlasti RS se protive uspostavi Korporacije. Nadu bude Preporuke Evropske komisije iz Izvještaja o napretku BiH ka EU od 10. novembra ove godine. U trećoj preporuci se eksplicitno navodi: “Osigurati depolitizaciju javnog servisa te njegovu finansijsku i institucionalnu stabilnost, kao i uređivačku neovisnost”.

Iz Sindikata su se žalili da im nikad nije prezentirano na šta se sve troši novac, koliko BHRT ima zaposlenih, po kojim sektorima i sl. Jesu li takve informacije dostupne sindikatu i javnosti?

Sindikat je partner menadžmentu BHRT-a u okviru Zakona i Statuta BHRT. To su pitanja koja se odnose na radno-pravni status zaposlenih, uslove rada i primanja. Ključni podaci o poslovanju, broju zaposlenih i drugim pitanjima dostupni su javnosti, pa time i Sindikatu.

Šta je s procesom digitalizacije, je li on konačno otkočen?

Smatram da jeste. Završena je prva faza digitalizacije prenosne mreže koju je vodilo Ministarstvo prometa i komunikacija BiH. U toku su pripreme za raspisivanje tendera za drugu fazu. Hronični nedostatak sredstava predstavlja veliku prepreku u sva tri javna servisa u vođenju ovog procesa. Javni RTV servisi su u obavezi da digitaliziraju svoje unutrašnje kapacitete i taj proces se odvija sporo. BHRT je djelimično digitalizirao svoje produkcijske kapacitete za šta je teškom mukom izdvojeno četiri miliona KM. U odnosu na stvarne potrebe to su tek minimalna sredstva.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: