{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Emir Talirević: Mladi nisu pošteđeni oboljenja

S
27.12.2011. u 13:51
0
33
Emir Talirević: Mladi nisu pošteđeni oboljenja
0
Emir Talirević: Mladi nisu pošteđeni oboljenja
Prim. dr. Emir Talirević
Prim. dr. Emir Talirević, specijalista interne medicine i neurologije i medicinski direktor Privatne zdravstvene ustanove "Moja Klinika“ u intervjuu za Sarajevo-x.com govorio je o najčešćim zdravstvenim problemima zbog kojih mu se javljaju pacijenti, o uzrocima, o tome koliko su važni redovni pregledi, zbog čega sve više mladih traži pomoć ljekara, o prevenciji, načinu ishrane...
Zbog čega Vam se najčešće obraćaju pacijenti?

Najčešći razlog dolaska pacijenata u Moju Kliniku jesu kompleksniji zdravstveni problemi koji, prema mišljenju pacijenata ili njihovih ljekara, nisu adekvatno riješeni u drugim zdravstvenim ustanovama. Zatim stanja za koja nije ustanovljen konkretan uzrok, šta ih izaziva, tj. stanja koja nemaju konačnu dijagnozu nakon preliminarnih pretraga. Naravno, drugi ljekari u Mojoj Klinici imaju drugačiju patologiju i prirodu problema od onih kod pacijenata koji dolaze kod mene, što je razumljivo, imajući u vidu različite usluge koje naša ustanova pruža.

Šta je uzrok tome?

Uzrok tome leži u činjenici da mi zaista nemamo pretjerano kvalitetnu medicinu. Uprkos onome što često čitamo u medijima, ipak, u cjelini naša medicina znatno zaostaje za svjetskim standardom, naročito ukoliko kao referencu koristimo vodeće ustanove u Sjedinjenim Američkim Državama koje sigurno predstavljaju vrhunac ponude medicine u svijetu. Razlozi za ovakvu situaciju su mnogi. Prije svega, postoji jedna jezička barijera, jer izuzetno veliki broj zdravstvenih radnika ne govori strane jezike toliko dobro da bi mogli svakodnevno pratiti publikacije koje su u medicini, radi brzog razvoja ove nauke, preduslov za pružanje usluge koja predstavlja aktuelni trend u liječenju i ispitivanju bolesti. S druge strane, ne smije se zaboraviti ni socijalni status ljekara s obzirom na to da svaka knjiga ili odlazak na usavršavanje mnogo košta. Razumljivo je da najveći broj njih nije u stanju da od skromnih primanja izdvoji sredstva za ovaj ključni segment bavljenja kliničkom medicinom. Mislim na kontinuiranu edukaciju koja ustvari predstavlja i zakonsku obavezu i bez koje nije moguće obnavljati ljekarsku licencu.

Slažete li se s konstatacijom da većina stanovnika u našoj državi nema naviku da redovno ide na preglede?

Slažem. To predstavlja odraz naše zdravstvene kulture. Međutim, to se, kao i drugi segmenti, treba graditi uz pomoć društva i države kroz programe edukacije stanovništva i podizanja zdravstvene svijesti. Izbjegavanje redovnih kontrolnih i sistematskih pregleda šteti, ne samo pojedincu, već i društvu koje snosi troškove njegovog liječenja. Što se bolest uoči u kasnijoj fazi, to su posljedice, trajanje liječenja pa i troškovi veći. Ono što, prema mome mišljenju, predstavlja puno veći problem jeste ignorisanje simptoma kada se oni pojave. Gotovo svakodnevno srećem pacijente koji imaju određeni problem duže vremena, nekada i po nekoliko mjeseci, prije nego što se odluče za posjetu ljekaru. Nepotrebno je da kažem da ovakvim ponašanjem pacijenti sebe dovode u opasnost i rizikuju nastanak puno ozbiljnijijh komplikacija od same bolesti koja je do problema inicijalno dovela.

Nažalost, sve je više mladih koji obolijevaju od različitih bolesti. Zbog čega?

Ovaj trend obolijevanja mlađih osoba je primijetan, ne samo kod nas, već i u svijetu. Naravno, nema jednostavnih odgovora. Današnji način života je stresan za sve pa tako i za mlade koji nisu ostali pošteđeni niza oboljenja od kojih su neka potencijalno opasna po život. Često srećem mlađe osobe sa koronarnom bolešću, moždanim udarom, srčanim aritmijama, dijabetesom itd. Naravno, u zavisnosti od oboljenja, kod svakog od njih prepoznamo faktore rizika koji su do oboljenja doveli. Ovdje je bitno naglasiti da je veliki broj ovih faktora rizika pod kontrolom samih pacijenata, oni su u najvećem broju slučajeva poznati. Nažalost, malobrojni su oni koji prepoznaju značaj ovih faktora rizika i ulože napor da ih modificiraju. Obično je potrebno da bolest nastane kako bi ljudi napravili promjene u načinu svoga života.

Osim prevencije, koji faktori mogu unaprijediti i očuvati naše zdravlje?

Fizička aktivnost i pravilna ishrana su definitivno nešto što ne zahtijeva pretjerano objašnjavanje, a pozitivno djeluje na svaki aspekt našeg zdravlja. Ovdje je potrebno naglasiti da je redovno upražnjavanje fizičke aktivnosti i kontinuirana zdrava ishrana ono što je puno značajnije od mjesec dana intenzivnih treninga ili dva mjeseca dijete da biste izgubili nekoliko kilograma i spremili se za more. Fizička aktivnost može biti bilo šta. Od brzog hodanja do bavljenja zahtjevnim sportovima. Međutim, bitno je da imate fizičku aktivnost barem tri puta sedmično i da ona traje ne manje od 30 minuta. Što se tiče ishrane, umjesto kompleksnih jelovnika i brojanja kalorijske vrijednosti hrane koju unosite, počnite jednostavno sa redukcijom soli u ishrani, kroz izbacivanje suhomesnatih proizvoda, mesnih prerađevina, slanih sireva i slično te povećajte unos vlakana koja možemo naći u hrani. To su mahunarke, heljda, crna riža i slično. Ova dva koraka će vrlo brzo rezultirati poboljšanjem vaših laboratorijskih nalaza te subjektivnog boljeg osjećanja. Nakon tri mjeseca pridržavanja ovih uputstava, možete se konsultovati sa stručnjakom radi nadogradnje programa vježbe i ishrane sa ciljem daljeg očuvanja zdravlja.

Nova studija pokazala je da pretjerana upotreba mobitela može povećati rizik nastanka nekih malignih i benignih tumora mozga. Komentar?

To je dosta kompleksno pitanje i teško je dati egzaktan odgovor. Više od tridest studija je pokušalo dati odgovor na pitanje da li upotreba mobitela može povećati rizik nastanka tumora mozga i drugih tumora te da li upotreba mobitela može utjecati na nastanak problema ponašanja kod djece. I pored svih studija, još uvijek nemamo siguran odgovor. Jedna metaanaliza je pokazala da postoji povećan rizik nastanka tumora mozga kod osoba koje više upotrebljavaju mobitel te da njihova upotreba remeti metabolizam glukoze u dijelu mozga koji je pri upotrebi neposredno do antene aparata. Posljednja studija o ovoj temi je objavljena u oktobru ove godine u British Medical Journalu i ona nije našla povezanost između upotrebe mobitela i nastanka tumora mozga. Studija je trajala 18 godina i u nju je bilo uključeno više od 400.000 osoba. Uprkos ovom nerazriješenom pitanju, neke su zemlje već preduzele korake na limitiranju upotrebe mobilnih aparata, osobito kod djece, dok je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) mobitele svrstala u grupu aparata koji potencijalno mogu dovesti do nastanka malignog oboljenja kod ljudi - 2B grupa. Ipak, potrebno je provesti još studija da bismo dobili odgovor na ovo pitanje, naročito kada znamo da razvoj tumora od početne mutacije do klinički manifestne bolesti može trajati i duže od dvadeset godina.

Kakav savjet možete dati mladim ljekarima?

Medicina je zahtjevna, ako niste spremni na odricanja, ne ulazite u nju. Postavite standarde visoko, nije dovoljno da ste najbolji u vaših sto kvadrata. Nikada ne zaboravite da je pacijent osoba sa zdravstvenim problemom. Sve se svodi na jednostavno pitanje i odgovor: Da li ste uspjeli identificirati i riješiti problem? Niko ne dolazi da bi dobio A4 papir sa vašim mišljenjem, već da riješi problem. Ako niste riješili problem ili vašim pregledom pomogli ordinirajućem ljekaru da ga riješi, niste napravili ništa. Imajte to na umu svaki put kada dobijete pacijenta. I čitajte, puno čitajte...

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: