{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Eksplozivne naprave iz skladišta Binasa nestale u fiktivnom izvještaju

18.6.2013. u 09:00
0
5
Eksplozivne naprave iz skladišta Binasa nestale u fiktivnom izvještaju
0
Eksplozivne naprave iz skladišta Binasa nestale u fiktivnom izvještaju
Desetine tona eksplozivnih naprava pronađene su u skladištima Binasa iz Bugojna, godinu i po nakon što je ova firma dobila budžetski novac za njihovo uništenje.
Bugojanska firma Binas je dvaput naplatila novac za 30.000 upaljača za tromblone: prvi put od Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine (MO BiH) da ih uništi, a potom i od vogošćanskog Pretisa koji ih je otkupio radi izvoza u Bangladeš.

Zbog ovog i sličnih poslova radnici Binasa su stavljali živote i zdravlje na kocku, otkriveno je u optužnici protiv direktora firme i dvojice funkcionera Ministarstva odbrane.

U njoj se, također, navodi niz detalja o nesavjesnom postupanju sa nestabilnim eskplozivnim napravama, slaboj kontroli njihovog uništenja i zloupotrebama državnog novca.

Tužilaštvo BiH je početkom juna optužilo Marija Šegu i Šefika Hasanovića, bivšeg i aktuelnog funkcionera MO-a BiH, te bivšeg direktora preduzeća Binas Muhameda Gurbetu da su zloupotrijebili viškove naoružanja i oštetili budžet za oko 337.000 KM.

Binas je u većinskom vlasništvu Federacije BiH, dok Gurbeta ima gotovo 10 posto dionica u ovoj firmi.

Trojica optuženih su u januaru 2009. godine potpisali fiktivne izvještaje o uništenju raznih vrsta naoružanja, čime su omogućili Binasu da naplati novac za posao koji nije obavio.

Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) je godinu i po kasnije pronašla u skladištima bugojanske firme gotovo 45.000 tromblona, bombi i avioraketa koje su već trebale biti uništene.

Nestabilno oružje



Nakon ujedinjenja tri bivše vojske u Oružane snage BiH (OS BiH), u njihovim skladištima je, uz ostalo, zatečena 31.000 tona municije, od čega je 25.000 tona proglašeno neupotrebljivom. Vojne i civilne vlasti su odlučile da se riješe tih zaliha.

Ministarstvo je svake godine sa domaćim firmama potpisivalo ugovore o uništenju i onesposobljavanju municije i oružja. Detalji o količini i vrsti naoružanja za uništenje te cijeni posla dogovarani su u ponudama i narudžbenicama. Na koncu, firme bi slale Ministarstvu fakture i izvještaje o obavljenom poslu, nakon čega bi uslijedila isplata novca. Ispravnost podataka u izvještajima uglavnom su ovjeravali Šego kao šef Ekspertnog tima za organizovanje rješavanja viškova naoružanja i municije OS-a BiH i Hasanović kao savjetnik u Ministarstvu za održavanje ubojitih borbenih sredstava.

Tokom 2007. i 2008. godine MO je prihvatio tri ponude Binasa za uništenje i onesposobljavanje municije, bombi, raketa i drugih ubojitih sredstava iz vojnih skladišta u Krupi kod Pazarića, Gabeli kod Čapljine i Brizjaku kod Viteza.

Skupocjeni mesing



Krajem 2007. godine u Bugojno je iz skladišta u Gabeli dovezeno 2.930 čahura za artiljerijska oružja i 126 avioraketa. Za onesposobljavanje i uništenja ovog naoružanja Binasu je dva mjeseca kasnije isplaćeno oko 86.000 KM sa PDV-om.

U optužnici je navedeno da Šego nije kontrolisao uništenje naoružanja. To je potvrdio i izvještaj SIPA-e u kojem je nevedeno da aviorakete nisu uništene, dok su čahure prodane kao sekundarna sirovina.

Čahure nisu uskladištene u magacinima firme kako su to nalagali njeni propisi, već je prema usmenom nalogu direktora Gurbete iz njih izvađen barut, a potom i zapaljen. Jedan od zaposlenika kazao je u izjavi za Tužilaštvo BiH "da je ovakav način rada bio opasan i nezdrav zbog isparenja koja nastaju paljenjem baruta".

Pošto su deaktivirane, čahure su presovane u blokove mesinga i prodane privatnoj bugojanskoj firmi Axle.

Radnici su izjavili da nisu sačinjeni izvještaji o ulazu i izlazu čahura u Binas. Oni su rekli da je direktoru bilo hitno i da je deseterici uposlenika koji su radili na pražnjenju čahura obećao plaću po završetku vanrednog posla.

Dokumentacija je pokazala da je Axle od Binasa kupio oko 14,5 tona mesinga po cijeni od 74.590 KM i da je novac isplaćen na blagajni.

Upaljači za Bangladeš



Tokom 2008. godine Binas i MO dogovaraju uništenje približno 37.000 tromblona, 16.000 ručnih bombi, 5.500 projektila za ručne bacače, 3.200 artiljerijskih upaljača i gotovo deset miliona inicijalnih kapisli.

Ministarstvo je bugojanskoj firmi početkom 2009. godine isplatilo gotovo 112.000 KM za ove poslove. Isplatu je omogućio lažni izvještaj u kojem je navedeno da su svi trombloni, bombe, upaljači i kapisle uništeni te da će projektili biti uništeni u roku od dvije sedmice.

Međutim, istražitelji SIPA-e su u skladištima u Bugojnu pronašli većinu naoružanja namijenjenog uništenju, dok je 30.000 upaljača i dio tromblona Binas isporučio Pretisu iz Vogošće kod Sarajeva.

Prije nego što je Binas dobio posao uništenja municije, Pretis im je poslao narudžbu za proizvodnju upaljača za tromblone.

Upaljači su vogošćanskoj firmi trebali kako bi napravila 30.000 trenutnih tromblonskih mina za Ministarstvo odbrane Bangladeša.

Međutim, umjesto novih upaljača, Binas Pretisu šalje nešto više od 13.000 kompletnih trenutnih tromblonskih mina iz zaliha za uništenje.

SIPA je navela da je Gurbeta želio prikriti stvarni razlog slanja tromblona, napisavši dopis vogošćanskoj firmi u kojem traži pomoć za njihovo uništenje. Međutim, ovaj dokument nije pronađen u Pretisu.

Gurbeta je u Pretis poslao i petericu radnika Binasa kako bi sa upaljača skinuli stare i utisnuli nove oznake. Na koncu, stari upaljači su ugrađeni u nove tromblone.

Pretisu je nedostajalo još približno 17.000 upaljača za isporuku. Dio komponenti za ove upaljače firma je proizvela sama, a potom ih je poslala u Bugojno gdje su u njih ugrađeni dijelovi rastavljenih upaljača iz zaliha za uništenje.

Radnici Binasa su odvajali upaljače od tijela tromblona i rastavljali ih, što je, prema izjavi bivšeg stručnjaka za zapaljive tvari, u bogojanskoj firmi predstavljalo potpuni rizik za njihov život i njihovo zdravlje. On je pojasnio da je ovo rađeno da bi se zadržala sekundarna sirovina.

Upaljači su kompletirani i isporučeni Pretisu do septembra 2008. godine, nakon čega je Pretis isporučio u Bangladeš 30.000 tromblona.

Direktor Gurbeta je u razgovoru sa novinarima Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) negirao optužbe. Šego i Hasanović nisu željeli razgovarati s novinarima o ovom slučaju.

Gurbeta je objasnio da je Binas, prema ugovorima potpisanim sa MO-om, mogao slobodno raspolagati dijelovima i sirovinama.

Prema njegovim riječima, na taj način Ministarstvo je željelo pomoći firmama. „Ako smo imali interes i ako smo imali kupca za neke proizvode, mi smo mogli koristiti i stare dijelove (...) da ne proizvodimo nove“. Dodaje i da su za Pretis proizveli sve nove dijelove.

Novinari CIN-a su došli do ugovora koje je ova firma potpisala sa MO-om u 2007. i 2008. godini. U njima nije bilo navedeno ko je vlasnik dijelova i sirovina nastalih onesposobljavanjem ili uništenjem municije.

Ministarstvo je prije konačnog dogovora o troškovima uništenja tromblona i drugih eksplozivnih naprava obavijestilo bugojansku firmu da sekundarne sirovine koje budu ostale nakon uništenja i onesposobljavanja pripadaju državi.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: