'Ekonomsku krizu rješavati razvojem i investicijama'

Silajdžić smatra da su prave, proaktivne mjere u borbi protiv krize razvoj i investicije.

- To su energetski projekti, autoput... drugačije rečeno da donosimo pare u BiH. Da se ne vrtimo u krug, nego donesemo novu vrijednost, rekao je on.

Silajdžić naglašava da BiH ima resurse, a postoje i zainteresirani za ulaganja.

- Samo preostaje da kažemo "da" razvoju, kazao je.

Upitan kako ocjenjuje trenutni kredibilitet BiH za potencijalna ulaganja nakon neuspjeha sa investicijama u elektroenergetskom sektoru, Silajdžić kaže da je činjenica da smo imali jednoglasnu odluku Vlade FBiH.

- Ako jednoglasna odluka Vlade ne važi, ako je to šala, onda naravno da gubimo kredilitet. Zato ponovo moramo izgraditi kredibilitet i reći šta želimo, rekao je on.

Silajdžić smatra da je to je bio model koji je gotovo idealan - da se ne prodaje ništa, da sve ostaje državi, a da oni koji ulažu za to ulaganje dobiju energiju koja je potrebna svugdje.

Problem je, upozorava Silajdžić, što ovo nije prvi put da propuštamo historijsku šansu, najveće investicije u BiH. Slično je bilo i 1998. godine kada nismo "poslušali ljude koji su znali bolje od nas" i počeli graditi autoput sa firmama koje su tada gradile autoputeve u Hrvatskoj.

- Ovo je drugi veliki promašaj, koji nažalost košta BiH. Ali, takvi smo kakvi smo, kazao je Silajdžić.

Federalni ministar energetike, industrije i rudarstva Vahid Hećo smatra da bi kriza u BiH bila puno blaža da su realizirani projekti iz elektroenergetskog sektora.

Međutim, kaže Hećo, još uvijek nije sve izgubljeno, "još uvijek imamo šansu da pokrenemo neke stvari".

- Nažalost, izgubili smo dragocjeno vrijeme, oko godinu i po dana. Ali, morat ćemo raditi 24 sata da bi postigli neke stvari, kazao je.

Hećo kaže da je razgovarao sa novim federalnim premijerom Mustafom Mujezinovićem, "koji ima nekih novih ideja".

- Ja pripremam jednu informaciju za Vladu i premijera da vidimo na koji način pokrenuti sve ovo, rekao je Hećo.

Poslanica u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, profesorica na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Azra Hadžiahmetović je ocijenila da BiH osjeća posljedice globalne finansijske kriza koja je prerasla u ekonomsku, sa premiještanjem u realni sektor ekonomije.

Podsjetila je da je Centralna banka BiH na prvi udar reagirala na vrijeme i adekvatno, povećanjem praga osiguranih depozita kako bi "omekšala" pritisak na banke.

Međutim, drugi i treći talas krize se već reflektira na zemlje kao BiH po raznim osnovama.

S obzirom da je interes za investiranje u cijelom svijetu opao, nema kretanja kapitala po tom osnovu, smanjene su mogućnosti stimuliranja ekonomskih aktivnosti, kazala je Hadžiahmetović.

Za razliku od nekih drugih zemalja koje imaju problem vanjskog duga, BiH je u speficičnoj situaciji zbog ogromnog nesklada u javnim finansijama, odnosno budžetskog deficita.

Posebna težina osjeti se u Federaciji BiH, a u tom kontekstu Hadžiahmetović naglašava važnost vanjskih izvora, kao što su stand-by aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom koji otvara vrata za sredstva Svjetske banke i Evropske unije za koje se nada da će uslijediti u narednom periodu.