Program ima za cilj da ublaži efekte pogoršavajuće svjetske ekonomske krize i smanji domaće strukturalne slabosti.
Odluka odbora omogućava početnu isplatu tranše od 50,73 miliona SDR-a (oko 60,8 miliona eura), a preostali iznos će biti fazno isplaćen tokom trajanja dogovora, koji zavisi od uspješnog završetka kvartalnih revizija, saopćeno je iz MMF-a.
Izvršni odbor je također danas zaključio konsultacije po Članu IV sa Bosnom i Hercegovinom, koji se odnosi na ekonomsku politiku iz srednjoročne perspektive.
Konsultacije po Članu IV obično se obavljaju svake godine ili svake dvije godine za sve članice MMF-a, i nezavisne se od odobrenja za stand-by aranžman.
Nakon rasprave Izvršnog odbora o Bosni i Hercegovini, Nemat Shafik, zamjenica upravnog direktora i presjedavajućeg izjavila je:
"Tokom posljednjih mjeseci, ekonomski oporavak Bosne i Hercegovine slabi, i izgledi za budućnost su postali nepovoljni. U ovom kontekstu, potreban i očekivan je sveobuhvatan ekonomski program vlasti za budući period.
“Bolja koordinacija politike i saradnja ključne su za ekonomski uspjeh. U tom smislu, daljnje jačanje operacionog okvira Fiskalnog vijeća i napori da se učini glavnom tačkom za koordinaciju fiskalne politike su od ključne važnosti“.
„Predanost vlasti za daljnju fiskanlnu razboritost je dobrodošla. Mjerama da se obuzda deficit proračuna države 2012. Postiže se odgovarajuća ravnoteža između cikličnih i dugoročnih fiskalnih razmatranja. Što se tiče srednjoročnog razdoblja, dugoročna poboljšanja fiskalne pozicije mogu se postići smanjivanjem platnog fonda i preustrojem penzionog sistema. Oslobođena budžetska sredstva bi pomogla u finansiranju prijeko potrebnih ulaganja u infrastrukturu, koji zajedno s reformama za unaprijeđenje poslovne sredine, mogu podstaći aktivnost privatnog sektora i povećati potencijal rasta zemlje“.
„Razborite politike za finansijski sektor pomogle su da se prebrodi svjetska finansijska kriza. Uprkos tome, daljnje jačanje otpornosti finansijskog sektora zahtijeva bolju saradnju između centralne banke i bankarskih agencija kao i veću saradnju sa supervizorima u inostranstvu. S porastom loših kredita, bit će potreban nastavak pomnog praćenja kreditne kvalitete i prelijevanja rizika zbog regionalnih zbivanja“.
Kako navode iz MMF-a prijašnji ekonomski rast BiH se kao na svoj ključni pokretač sve više oslanjao na domaću potražnju.
Porast potražnje u privatnom sektoru omogućio je porast kredita dodijeljenih iz inostranstva.
To je dovelo do jake proizvodnje usred povoljnog vanjskog okruženja i obilnog bankovnog financiranja.
Iz MMF-a upozoravaju da su, međutim, posljedične slabe tačke postale jasne za vrijeme krize 2009. godine kada je prekinut priliv kapitala.
U takvom položaju, uredbe valutnog odbora, fiskalna zatezanja i finansijska podrška ranijeg stand-by aranžmana od MMF-a su 2009. pomogli očuvati makroekonomsku stabilnost.
Spori ekonomski oporavak nakon 2009. godine gubi zamah. Nakon recesije 2009. godine, ekonomija je tokom 2010. i 2011. rasla umjerenom brzinom. Ipak, povećanje ekonomskih aktivnosti se sa izvozno orijentiranih industrija nije proširilo na širu ekonomiju. Domaću potražnju zadržavale su stagnirajuće plate i zaposlenost, kao i spor kreditni rast.
Nakon naglih padova 2009-10., domaće ulaganje se donekle oporavilo.
Posljednji pokazatelji ukazuju na značajno smanjenje ekonomskih aktivnosti usred pada vanjske potražnje. Inflacija je smanjena uprkos visokim cijenama nafte i hrane u svijetu, te povećanjima komunalnih cijena i poreza na duhan, dok se osnovna inflacija zadržala ispod jedan posto, što odražava nisku domaću potražnju.
Deficit tekućeg računa se posljednjih mjeseci počeo smanjivati a službene devizne rezerve su se mijenjale. Nastavljeno je sa fiskalnom konsolidacijom, no sastav izdataka nije poboljšavan. Bankovni sistem ostaje relativno stabilan.
Vlasti, svjesne rizike koji proizilazi iz trenutnog nesigurnog globalnog ekonomskog okruženja, sastavile su ekonomski program koji će stvoriti uvjete za održivi oporavak, navodi se u saopćenju MMF-a nakon odluke o odobravanja novog stand-by aranžmana.
Ekonomski program vlasti ima četiri cilja. Prvo, njime se želi popraviti koordinacija državne politike, čemu služi i povećanje uloge Fiskalnog vijeća. Drugo, fiskalnoj konsolidaciji se pridružuju strukturalne fiskalne reforme radi očuvanja srednjoročne fiskalne održivosti. Treće, dalji koraci ka povećanju vladine spremnosti i sposobnosti upravljanja krizom očuvat će valutni odbor i poboljšati otpornost financijskog sektora. Posljednje, očekuje se da će sporazum djelovati kao pokretač za druge reforme kako bi se stvorilo povoljno okruženje za razvoj privatnog sektora.
Bosna i Hercegovina je postala članica MMF-a 14. decembra 1992. godine i njena trenutna kvota iznosi 169,10 miliona SDR-a (oko 202,7 miliona eura).
