BiH mora početi rješavati pitanje broja jasno neosnovanih zahtjeva za azil koje i dalje podnose državljani BiH u nekoliko zemalja EU, rečeno je predstavnicima bh. vlasti na jučerašnjem sastanku sa predstavnicima Evropske komisije.
Institucije BiH moraju početi provoditi kratkoročne i dugoročne mjere koje uključuju kampanje za informisanje javnosti, istrage o saučesnicima i provođenje politika za poboljšanje socijalne i ekonomske inkluzije najranjivijih grupa koje najvjerovatnije imaju tendenciju da migriraju, uključujući romsku populaciju, preporuke su sa sastanka u okviru Mehanizma za praćenje dešavanja nakon liberalizacije viznog režima kojim su kopredsjedavali generalni sekretar Ministarstva sigurnosti BiH Bakir Dautbašić, Ioan-Drago Tudorache, šef odsjeka za međunarodne odnose, mobilnost i partnerstvo u Generalnoj direkciji za unutrašnje poslove EK i Michela Matuella, šefica Odsjeka za BiH u Generalnoj direkciji za proširenje.
"Tim Evropske unije je takođe podsjetio da je Mehanizam suspenzije viznog režima stupio na snagu u januaru 2014. godine. Na osnovu toga, zemlje-članice EU mogu zahtjevati od EK da u hitnoj situaciji i kao posljednju mjeru, razmotri mogućnost privremene suspenzije bezviznog režima za državljane trećih zemalja", navedeno je u saopćenju iz Delegacije EU u BiH povodom sastanka.
Mehanizam za praćenje dešavanja nakon liberalizacije viznog režima omogućava procjenu konzistentnosti postignutog napretka i održivosti određenih reformi. Stoga je sastanak pružio mogućnost za struktuisan pregled svih ostalih ciljeva predviđenih u četiri bloka Mape puta za viznu liberalizaciju.
Evropska komisija je primila k znanju da sigurnost dokumenata u BiH može biti smatrana usklađenom sa EU/ICAO standardima i potpuno provedena, iako je određena nesigurnost bila prisutna tokom nekoliko mjeseci prošle godine zbog zastoja u izdavanju jedinstvenih matičnih brojeva. BiH je zamijenila sve stare pasoše novim biometrijskim dokumenatima druge generacije, a u oktobru je bila među prvim zamljama u Evropi koja je počela izdavati biometrijske pasoše treće generacije.
Bilo je riječi i o pripremi novog zakona o azilu BiH koji treba biti u potpunosti usklađen sa pravnom stečevinom EU i najboljim relevantnim međunarodnim i evropskim praksama, kao i nacrt zakona o strancima na kojem BiH radi, a konačna verzija treba da bude završena do kraja godine.
"Nadgledanje granica treba biti dodatno unaprijeđeno, a kapaciteti za graničnu kontrolu pojačani kada je riječ o treningu i opremanju. Otvaranje zajedničkog centra za policijsku saradnju u Trebinju je bilo dobar korak za jačanje prekogranične saradnje, no važno je da centar bude potpuno operativan što je prije moguće", preporuka je tima EU.
BiH treba uložiti dodatne napore u borbi protiv organizovanog kriminala i terorizma, naročito u provođenju strategije borbe protiv organizovanog kriminala i suprotstavljanja nasilnom ekstremizmu i radikalizaciji, rečeno je uz ostalo na sastanku. Borba protiv tgovine ljudima, finansijskog kriminala i sistem borbe protiv pranja novca takođe treba dodatna unapređenja.
Diskriminacija i zaštita manjina još su kritične tačke na nekoliko mjesta, u dijapazonu od neophodnog provođenja presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić i Finci protiv BiH, do ustanovljavanja sveobuhvatnog okvira za borbu protiv diskriminacije. Inkluzija ranjivih grupa, naročito romske populacije, te integracija povratnika, predstavljaju dva kompleksna izazova za koje su i dalje neophodna dodatna sredstva i stalna posvećenost, poručio je tim EU na sastanku s bh. zvaničnicima.
