{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Dvije decenije nakon rata žrtve silovanja su stigmatizirane i nevidiljive za društvo

9.11.2015. u 17:28
10
Dvije decenije nakon rata žrtve silovanja su stigmatizirane i nevidiljive za društvo
10
Dvije decenije nakon rata žrtve silovanja su stigmatizirane i nevidiljive za društvo
Prema procjenama Ujedinjenih naroda, oko 50.000 žena i djevojaka, kao i nepoznat broj muškaraca, silovano je u našoj zemlji tokom rata. Silovanje i seksualno nasilje korišteno je kao ratna strategija i oružje. Dvadeset godina nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, ta kategorija građana je ostala bez svojih prava i na marginama društva.
"Prisustvo stigmatizacije takvih osoba u okruženju i dalje traje. Svjedoci nemaju nikakvu zaštitu, a neosjetljivost institucija društva prema preživjelima ratnog silovanja je široko raširena. Također, nedostaci u samoj pravnoj regulativi, u primjeni već postojećih zakonskih rješenja, kao i teška ekonomska situacija su neki od problema sa kojima se susreće ova kategorija stanovništva", kazala je Zinaida Jamakosmanović, predstavnica projekta "Sveobuhvatni pristup za dostojanstven život preživjelih ratnog silovanja i seksualnog nasilja u Bosni i Hercegovini".

Medica Zenica je 2010. godine uspostavila prve institucionalne mreže za pružanje podrške i pomoć preživjelima prije, tokom i nakon svjedočenja u predmetima ratnih zločina. Te su institucionalne mreže osnovane u Zeničko-dobojskom kantonu, Srednjebosanskom kantonu, i u Hercegovačko-neretvanskom kantonu. Na osnovu te metodologije, asocijacija Udružene žene je osnovala takvu mrežu i u Banja Luci. Iskustvo je pokazalo da su ovakve mreže primjeri najboljih praksi kako odgovoriti na potrebe preživjelih, i kako prilagoditi rad mreža da bi on bio u potpunosti u skladu sa Međunarodnim protokolom o dokumentovanju I istraživanju seksualnog nasilja u sukobima.

"Na osnovu toga, krajnji cilj projekta 'Sveobuhvatni pristup za dostojanstven život preživjelih ratnog silovanja i seksualnog nasilja u BiH' je lokalizacija primjene Međunarodnog protokola i jačanje i povećanje broja modela sveobuhvatne, odgovarajuće, blagovremene i učinkovite podrške preživjelima ratnog silovanja i seksualnog nasilja u Bosni i Hercegovini, kao i pomjeranje stigmatizacije sa preživjelih na počinioce ratnih zločina u BiH", kazala je za Klix.ba Jamakosmanović.

Preživjeli i svjedoci osjećaju stigmatizaciju i stid, te su, kao posljedice ratnog silovanja i seksualnog nasilja, često su prisiljeni napustiti svoje zajednice, ostavljajući za sobom imovinu i sredstva za život.

"Ovo uzrokuje da su preživjeli i preživjeli/svjedoci siromašniji, i osjetljiviji na dalje nasilje. Potrebna im je i finansijska pomoć, kako bi ponovo stali na noge, a iskustva su pokazala da je najbolji način ove vrste pomoći njihova edukacija za pozive koji od njih čine vrijedne i cijenjene članove društva. Oni se također suočavaju sa psihološkim traumama. Rat je uništio infrastrukturu potrebnu da se ovim kategorijama pruži odgovarajuća pomoć. Naša zemlja ima veoma mali broj profesionalno obučenog osoblja za pružanje ove specifične vrste pomoći, a tu je i nepostojanje zdravstvenih centara. Oni koji se odluče zatražiti pomoć, najčešće ne znaju kome se obratiti, gdje su te institucije niti kako stupiti u kontakt s njima", kaže Jamakosmanović.

Ono što je najvažnije jeste da žrtve žele pravdu, odnosno institucije koje mogu osigurati da počinioci ovih gnusnih djela budu uhvaćeni i odgovaraju za svoja djela. Nažalost, 20 godina nakon rata, veoma mali broj počinilaca je krivično gonjen. Preživjeli se moraju navići i moraju izgraditi život sa sviješću da svaki dan na ulici mogu sresti osobe koje su ih povrijedile na najgori mogući način.

"Dosadašnji napori u pomaganju ovoj kategoriji preživjelih i preživjelim/svjedocima su bili rascjepkani, nedosljedni, i geografski ograničeni. Ovaj Projekt je prvi projekt koji pruža cjelovit pristup preživjelima i preživjelima/svjedocima ratnog silovanja i seksualnog nasilja na teritoriji cijele zemlje. Projekat je usmjeren na osnivanje mreža podrške, koje se sastoje od institucija i organizacija koje trebaju i mogu pružiti podršku preživjelima. U ovoj fazi, Projekt se odvija u šest općina u Federaciji BiH i četiri općine u Republici Srpskoj. Dalji koraci će biti povezivanje svih lokalnih mreža, kako bi se pokrila teritorija čitave zemlje", istakla je Jamakosmanović.

Dodala je kako je cilj također i povezivanje svih institucionalnih mreža u BiH, kao i povezivanje i koordinacija napora NVO sektora u osiguranju prava i pružanja podrške preživjelima, i njihova saradnja ne samo sa zvaničnim institucijama, nego i međusobno.

"Sve ove aktivnosti su usmjerene na omogućavanje dostojanstvenog života preživjelima, putem efikasnije podrške i pomoći, kao i stvaranje odgovarajuće sredine koja će im pružiti podršku, u kojoj će preživjeli biti prihvaćeni i u kojoj će zauzeti dostojanstven i aktivan položaj u porodici i zajednici", zaključila je.

Projekat realizuju Medica Zenica, Udružene žene Banja Luka i agencija Zipr Sarajevo.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: