{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Dugoočekivano suđenje Ratku Mladiću počinje sutra

F
15.5.2012. u 19:23
10
30
Dugoočekivano suđenje Ratku Mladiću počinje sutra
10
Dugoočekivano suđenje Ratku Mladiću počinje sutra
Ratko Mladić (Foto: Arhiv/AFP)
Posljednji proces pred Haškim tribunalom počet će u srijedu kada će Tužilaštvo iznijeti uvodnu riječ na početku suđenja Ratku Mladiću, bivšem komandantu Vojske Republike Srpske (VRS) optuženom za genocid i druge zločine u BiH.
Suđenje Mladiću je, prema predstavnicima udruženja žrtava, već davno trebalo da počne, dok je, s druge strane, Odbrana izrazila nespremnost zbog obimnosti optužbi i dokaznog materijala.

Optužbe koje su iznesene na njegov račun Mladić je nazvao gnusnim i monstruoznim, a na dosadašnjim pojavljivanjima pred Pretresnim vijećem uglavnom je isticao da je bolestan i star čovjek, izražavao nezadovoljstvo načinom na koji ga sprovodi sudska policija, te isticao da na ovom suđenju ne brani sebe, već srpski narod i zemlju.

Preživjele žrtve se ponovno susreću sa svojim krvnikom

"Ja sam general Ratko Mladić i u čitavom svijetu znaju ko sam. Ja ne znam dokle ću trajati, zna onaj gore, ja želim da živim i da doživim slobodu. Ja, i ovakav kakav sam, branim svoju zemlju i svoj narod, a ne Ratka Mladića, rekao je Mladić na jednoj od statusnih konferencija", podsjeća u u utorak BIRN-Justice Report.

Mladić je, kao bivši komandant Glavnog štaba VRS-a, po dvije tačke optužen za genocid, te zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja u BiH od 1992. do 1995. godine.

Nakon 16 godina skrivanja, uhapšen je 26. maja 2011. u selu Lazarevu kod Zrenjanina u Srbiji. Prema mišljenju Geert-Jana Knoopsa, holandskog profesora prava, “general Mladić je tipični general, što se vidi po njegovom ponašanju u sudnici”.

"To nije problem dok se njegovi komentari mogu preusmjeriti u efikasne pravne argumente", kaže Knoops.

Muniri Subašić, predsjednici Udruženja “Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa”, teško je govoriti o Mladiću danas u sudnici i o generalu s kojim je imala bliski susret u julu 1995. godine u Potočarima.

"Teško je govoriti. On je 1995. bio junak nad nevinim žrtvama, bio je general, a u samoj sudnici glumi da nije dobro, glumi bolesnog. Mislim da je to velika razlika", kaže Subašić.

Ona smatra da, za razliku od žrtava, Mladić na suđenju u Haagu ima sva prava, te da je suđenje trebalo davno početi kako se ne bi dogodila situacija kao sa Slobodanom Miloševićem, bivšim predsjednikom Srbije, koji je umro 2006. godine, za vrijeme suđenja po optužbama za zločine počinjene u BiH, Hrvatskoj i na Kosovu.

"Trebalo je dosad da bude i presuda. Tražili smo da se izdvoji Srebrenica, jer ima jako dosta presuda, dokaza i svjedoka. Moglo je već da se završi i da se počne raditi i Zvornik, Foča, Vlasenica, Višegrad, Prijedor, Sarajevo", ističe Subašić.

Dizdarević: Nema snage da prizna šta je uradio

U svojim obraćanjima na statusnim konferencijama Mladić je govorio da je teško bolestan, bunio se što mu nije dozvoljeno da u sudnici nosi kapu jer mu “oko glave duva ventilator”, te izrazio sumnju da će imati fer suđenje jer mu se čini da ga “kadija tuži, kadija sudi”, podsjeća BIRN-Justice Report.

On je burno reagovao kada se sjetio da je u novinama pisano da je u Potočarima prvo djeci podijelio bombone, a potom ih uzeo od njih kada su prošle televizijske kamere.

"Psihološki je to interesantna činjenica, jer njemu je ništa da ubija. On ubija u ime principa koji se postavljaju. Po njemu, Bošnjake treba istrijebiti, i to je opravdano. Vojnički to je naređeno, ali ovo, to nije po njemu u redu, da otima od djece", smatra profesor Ismet Dizdarević.

Prema mišljenju prof. Dizdarevića, po ponašanju optuženog se može zaključiti da nema snage da prizna šta je uradio ili da je sebi pripisao ulogu heroja, neustrašivog vođe koji sve brani.

Hasan Nuhanović, koji je u Srebrenici izgubio oca i brata, kaže da ne treba previše značaja pridavati onome što Mladić kaže i kako se ponaša i od toga praviti spektakl i senzaciju.

" Kad krene suđenje, pažnja treba da se usmjeri ka onome što je on učinio kao komandant VRS-a, odnosno što je učinila VRS, a ne samo on lično. Treba više pažnje posvetiti žrtvama, dati veću medijsku pažnju dokazima koji se budu iznosili, to je najbitnija stvar – dokazi o zločinima", smatra Nuhanović.

Radi što skorijeg početka suđenja, Tužilaštvo je predlagalo da Mladiću bude suđeno u dva odvojena postupka, prvo za genocid u Srebrenici, a potom za ostatak optužbi, ali je ovaj prijedlog Vijeće odbilo, ocijenivši da bi na taj način moglo doći do povrede prava na odbranu.

Međutim, s ciljem ubrzanja postupka, Vijeće je naložilo Tužilaštvu da skrati optužnicu, tako da je četvrtom izmijenjenom optužnicom broj zločina sveden na 106, umjesto 196, koliko je bilo u prethodnoj optužnici.

Profesor Geert-Jan Knoops ukazuje da su ovakvi postupci primijenjeni i u drugim slučajevima.

Planirano 410 svjedoka

"Na osnovu ranijeg iskustva u slučaju Miloševića, racionalizacijom optužnice i smanjenjem broja optužbi može se ubrzati suđenje. To se isto odnosi na vođenje dvaju odvojenih suđenja. To smo vidjeli na suđenju Sadamu Huseinu. U tom slučaju, Tužilaštvo se opredijelilo za tri do četiri odvojena suđenja. Već na prvom suđenju, koje je trajalo relativno kratko, Husein je osuđen i slučaj je zaključen", objašnjava Knoops.

Za glavnog Mladićevog branioca postavljen je advokat Branko Lukić iz Beograda, a u timu Odbrane je i Miodrag Stojanović, advokat iz Bijeljine, koji je ranije za BIRN - Justice Report ocijenio da je neshvatljiva brzina s kojom Sud želi da počne suđenje Mladiću.

"Kada bismo s ovim poredili praksu Suda u Haagu u predmetu Gorana Hadžića, jer je to najsvježija situacija, tamo je najavljeno da suđenje neće početi do novembra 2012. godine, a porediti optužnicu Hadžića s optužnicom Mladića bilo bi besmisleno", rekao je Stojanović.

On smatra da skraćenje optužnice neće bitno smanjiti obim posla Odbrane.

Prvi dio dokaznog postupka Tužilaštva u Haagu odnosiće se na opšti pregled predmeta, a potom će biti izvođeni dokazi o zločinima počinjenim u Sarajevu, uzimanju međunarodnih vojnika za taoce, progonu nesrpskog stanovništva s područja 15 opština, te o genocidu u Srebrenici.

Za dokazivanje optužbi planirano je 410 svjedoka, od kojih bi 158 trebalo da se pojavi u sudnici, te ulaganje blizu 28.000 materijalnih dokaza.

Prvi svjedoci na suđenju će biti ljudi koji su preživjeli masovna pogubljenja. Najavljena su svjedočenja Elvedina Pašića, koji je u novembru 1992. godine preživio strijeljanje oko 150 ljudi u selu Grabovica u opštini Kotor-Varoš, zatim dva zaštićena svjedoka o ubistvu 150 ljudi Biljanima i oko 100 civila Velagićima (opština Ključ), kao i Fejzije Hadžića o masakru u Jelašićkom Polju kod Kalinovika, Rajifa Begića o ubistvu u Vrhpolju (opština Sanski Most), te zaštićenog svjedoka o pogubljenjima na Branjevu (opština Zvornik).

U dijelu u kojem Tužilaštvo želi da izloži opšti pregled zločina iz optužnice protiv Mladića, biće pozvani i predstavnici međunarodnih organizacija i medija.

Pretresnim vijećem predsjedava holandski sudija Alphons Orie, a u vijeću su Bakone Justice Moloto iz Južnoafričke Republike i Nijemac Christoph Flügge, navodi BIRN-Justice Report.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: