Foto: AP
Predsjednik Vlade Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je danas da je duga lista prekršaja, zloupotreba i nezakonitih djelovanja koje je visoki predstavnik u BiH učinio u niz navrata još od 2000. godine proglašavajući zakone o Sudu i Tužilaštvu BiH čime je učinio vandejtonsku i vanustavnu radnju ustanovljavajući ih uprkos pravnoj činjenici da u Ustavu BiH nema nadležnosti BiH za takvo šta.
"Time je visoki predstavnik nastojao da ignoriše pravne okvire svog djelovanja i mandata koje je dobio Aneksom 10 Dejtonskog sporazuma i da zloupotrebljava bonska ovlaštenja u kojima jasno stoji da može donositi odluke iz nadležnosti Predsjedništva BiH i Savjeta ministara BiH, a nigdje ne stoji da može donositi odluke iz nadležnosti zakonodavnih organa vlasti na bilo kojem nivou BiH“, istakao je Dodik.
On je naveo da se Vlada RS zbog toga opredijelila da od Narodne skupštine zatraži posebnu sjednicu za svoje stavove nakon odluke visokog predstavnika da "ponovo zloupotrijebi Dejtonski sporazum i bonska ovlaštenja i nametne zakone o Sudu BiH, Tužilaštvu BiH, VSTS-u i gradu Mostaru".
Dodik je ponovio svih tridesetak stavova Vlade utvrđenih na posebnoj sjednici održanoj 14. decembra, na dan kad je visoki predstavnik Valentin Incko saopštio odluku kojom produžava mandate stranim sudijama i tužiocima u BiH.
"Vlada RS nema zakonsku obavezu da prihvati i sprovede odluke visokog predstavnika i zato ih odbija u cjelosti i predlaže parlamentu da to isto učini. Vlada RS ima ustavnu i zakonsku obavezu vršiti svoje nadležnosti u skladu sa vladavinom prava. Ova obaveza proističe iz pravnog poretka BiH, uključujući ustave BiH i RS i važeće međunarodno pravo. Iz tog razloga, Vlada ne može da prihvati kao pravno valjane, niti da sprovede odluke i naredbe visokog predstavnika, koje nisu u skladu sa pravnim poretkom BiH i entiteta i obavezama BiH prema međunarodnom pravu“, rekao je Dodik.
On je najavio da će Vlada RS istrajati na procesuiranju svih ratnih zločina i drugih krivičnih djela, pred sudovima, a koje će procesuirati domaće sudije i tužioci.
"Sud BiH i Tužilaštvo BiH su strana tijela u pravosudnom sistemu BiH, nametnuti odlukama visokog predstavnika, mimo Ustava BiH kao aneksa 4 međunarodnog ugovora, što je Dejtonski sporazum. Visoki predstavnik je samo tumač i samo aneksa 10 Dejtonskog sporazuma i nema nikakav mandat za tumačenje Aneksa 4, a pogotovo nema mandat dopunjavati Ustav BiH", rekao je Dodik.
On je naveo da ni Ustavni sud BiH nema mandat da dopunjava Ustav BiH, već samo da cijeni ustavnost akata organa vlasti sa Ustavom BiH.
"Ako u Ustavu BiH nema Suda BiH ni Tužilaštva BiH, onda je iluzorna rasprava da li su ti nametnuti organi ustavna kategorija. Zato je i ocjena o ustavnosti tako instalisanih organa BiH, koja je donesena preglasavanjem sudija iz reda Srba i Hrvata, glasovima trojice stranaca i dvojice Bošnjaka. Takvom odlukom se Ustavni sud pridružio nametanju prava kako to nepravno čini visoki predstavnik. Zato je funkcionisanje Suda BiH i Tužilaštva BiH pravno nasilje, a to potvrđuje i odluka visokog predstavnika", naveo je Dodik.
On je dodao da u tom kontekstu treba razmotriti pokušaj da se produži mandat stranim tužiocima i sudijama u Tužilaštvu i Sudu BiH, nametanjem zakona od Visokog predstavnika.
"Odluka visokog predstavnika samo je još jedan nezakonit pokušaj da se dekretom ukine legitimna odluka koju su donijeli demokratski izabrani predstavnici u Parlamentu BiH prema propisanoj zakonskoj proceduri", dodao je premijer RS.
Nametnutim zakonima o Sudu BiH i Zakonu o Tužilaštvu BiH, stranim državljanima je dozvoljeno da rade kao sudije i tužioci u Sudu i Tužilaštvu BiH tokom petogodišnjeg "prelaznog" perioda, koji je istakao u decembru ove godine.
Dodik je rekao da u oktobru Parlamentarna skupština BiH, u skladu sa svojim ustavnim ovlašćenjima i procedurom, nije prihvatila dopunu zakona kojom se produžava prelazni period za ove strane tužioce i sudije, dodajući da su izabrani predstavnici BiH imali čvrste razloge za neusvajanje dopuna zakona.
"Treba reći da, čak ni u vrijeme strahovlade Pedija Ešdauna, on se nije odlučio da nameće odluku o sudijama i tužiocima nego je izvršio pritisak na organe vlasti BiH i na taj način isposlovao sporazum o angažovanju stranih sudija i tužilaca, što je bio pravni osnov za donošenje zakona o tome“, rekao je Dodik.
On je ponovio da Vladu, osim ustavnih i zakonskih odredbi, obavezuju i stavovi Narodne skupštine RS izraženi zaključcima od 1. oktobra 2009. godine prema kojima će Narodna skupština zakazati javno izjašnjavanje u slučaju da visoki predstavnik nastavi sa pokušajima nametanja i provođenja akata, a svi predstavnici RS u zajedničkim organima BiH, povući će se iz rada tih organa.
"Imenovanje stranaca kao zvaničnika u institucijama BiH nije u skladu sa ostvarivanjem ustavne vlasti i vladavine prava. Prema Ustavu BiH, osim trojice sudija Ustavnog suda, ne postoje odredbe na osnovu kojih stranci mogu biti imenovani na funkcije u institucijama BiH. Međutim, kroz odluke visokih predstavnika, zakoni BiH su nametani, mijenjani i dopunjavani kako bi se strancima omogućilo da rade kao sudije i tužioci u Sudu i Tužilaštvu BiH", naglasio je Dodik.
On je naveo da je vremenom na ta mjesta postavljano sve više stranaca, da su do kraja 2009. godine gotovo polovina tužilaca u Odjeljenju Tužilaštva za organizovani kriminal, privredni kriminal i korupciju stranci, uključujući zamjenika tužioca koji vodi to odjeljenje, te da je većina ovih službenika prvobitno imenovana odlukom visokog predstavnika.
"Zaobiđen je zakon o polaganju zakletve i nisu ispunjeni uslovi koji su traženi u zakonu o praksi i o radu na sličnim slučajevima u prošlosti tako da možemo smatrati da su imenovani da bi se bavili političkim odmazdama u RS i BiH što su pokazali kroz niz bezuspješnih procesuiranja“, istakao je Dodik.
On je rekao da je aranžman sa stranim tužiocima i sudijama rezultovao "političkom manipulacijom krivičnog pravosuđa u predmetima koji se vode pred tim organima, bilo da se radi o selektivnom pristupu za ratne zločine ili za progon izabranih funkcionera, uglavnom iz reda Srba i Hrvata".
Odluka rukovodioca Odjeljenja za ratne zločine u Tužilaštvu BiH Dejvida Švendimena i to na kraju njegovog mandata, kojom se obustavljaju istrage za zločine protiv Srba na početku rata - "Tuzlanska kolona" i u slučaju "Bradina", definitivna su potvrda da neustavni pravosudni organi na nivou BiH nisu u funkciji prava i pravde, već određivanja karaktera rata putem tuženja i suđenja Srbima i Hrvatima", rekao je Dodik.
On je ocijenio da strani tužioci i sudije imaju snažne podsticaje da se povinuju OHR-u i drugim stranim službenicima koji su uključeni u određivanje njihovih uslova rada i naknade i dodao da su "takve zloupotrebe krivičnog pravosuđa predmet zvaničnih istraga".
"Treba reći da su Sud i Tužilaštvo u funkciji da potvrde stereotipe da su ovdje zločinci jedan ili dva naroda, a da su drugi žrtve. Zato se barata o 250.000 ili 300.000 ljudi poginulih u BiH što je demantovano zvaničnim podacima UN, a najnoviji primjer takvog načina prikazivanja stereotipa jeste nedavna izjava bivšeg američkog predsjednika Bila Klintona da je u BiH poginulo 250.000 ljudi što nema nigdje u zvaničnim podacima", naglasio je Dodik.
Premijer RS je ponovio da su, kada se pitanje produženja mandata stranaca našlo pred Parlamentarnom skupštinom BiH, poslanici, nakon analize i rasprave, iskoristili svoje ustavno ovlašćenje i glasali protiv produženja takvih mandata.
"Prestanak rada stranih tužilaca i sudija, bio bi prvi korak ka uspostavljanju nezavisnosti pravosuđa i ustavne i zakonske odgovornosti prema građanima BiH. Obnavljanje njihovog mandata bio bi ogroman korak unazad za načela ustavne vlasti i vladavine prava u BiH. Pokušaj da se to uradi putem dekreta visokog predstavnika, koja se suprotstavlja Parlamentarnoj skupštini, predstavlja grubo kršenje i uvredu za ova načela", naglasio je Dodik.
On je napomenuo da je Vlada RS analizira odluke visokog predstavnika u odnosu na obaveze Vlade da djeluje u skladu sa vladavinom prava i opravdano zaključila da njene zakonske obaveze isključuju prihvatanje ili sprovođenje te odluke.
"Vlada smatra da se ovakvim odlukama, pored povrede unutrašnjeg i međunarodnog prava, pokušava poniziti i RS i njene institucije koje imaju ustavni i demokratski legitimitet, za razliku od visokog predstavnika kao neizabranog stranca. Zato što naredba visokog predstavnika može nanijeti štetu, što uključuje i ekonomsku štetu, one čija prava i interese Vlada ima obavezu da štiti, Vlada će takođe razmotriti radnje koje se moraju preduzeti kako bi se obezbijedila pravna zaštita protiv takve štete", rekao je Dodik.
Možda vas zanima
Sjajne reakcije publike
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
