{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Državljani BiH i Srbije na berzi varali stanovnike EU

10.9.2012. u 09:24
18
44
Državljani BiH i Srbije na berzi varali stanovnike EU
18
Njemačka berza u Frankfurtu će zatvoriti segment slobodnog tržišta jer nije uspjela spriječiti prevare u vezi sa trgovinom dionicama, iza kojih su stajali državljani Bosne i Hercegovine.
Glavni pozivni centar Dunmorra se nalazilo na Ilidži u Sarajevu na adresi na kojoj je prijavljeno predstavništvo ove firme
Glavni pozivni centar Dunmorra se nalazilo na Ilidži u Sarajevu na adresi na kojoj je prijavljeno predstavništvo ove firme

Većina ljudi će samo reći "nein" i spustiti slušalicu. Ali, kada dnevno nazovete 40 ili 50 firmi širom Evrope i njihovim uposlenicima dajete nevjerovatno isplativu ponudu, dovoljno je da nekolicina kaže "ja" i možete zaraditi veliku količinu novca. Čak i kada trgujete robom sumnjive kvalitete.

Ovaj recept su primijenila braća Zoran i Goran Samardžija, vlasnici švicarske kompanije Dunmorr Group AG, koja je prošle godine u Bosni i Hercegovini (BiH) osnovala mrežu ilegalnih pozivnih centara za trgovinu dionicama na Njemačkoj berzi. Koristeći lažna imena osoba i firmi, desetine njihovih uposlenika su svakodnevno telefonom pozivale stanovnike Evropske unije (EU), obećavajući brzo bogaćenje dionicama.

Sistem je najčešće funkcionisao tako što bi Dunmorr kupovao velike količine dionica bezvrijednih firmi koje su zatim njihovi uposlenici iz centara u BiH masovno nudili kupcima u EU-u.

Na taj način su vještački proizvodili interes za dionice, što je dovodilo do njihovog rasta na berzi. Nakon što bi ih prodali, interes za dionice bi prestajao i one bi naglo gubile na vrijednosti.

Naivni kupci, koji su povjerovali u laži Dunmorrovih zaposlenika kako iza rasta dionica stoje ulaganja u firme, više ih nikome nisu mogli prodati.

U izvještaju njemačke Savezne agencije za nadzor finansijskih usluga za 2011. godinu se navodi da je broj prijava zbog manipulacija dionicama porastao za gotovo 50 posto u odnosu na prethodnu godinu. Prema izjavama sagovornika Centra za istraživačko novinarstvo iz Sarajeva (CIN), brojne prevare su se odnosile na dionice kojima je trgovao Dunmorr.

Berza je bila nemoćna da zaustavi trgovinu sumnjivim dionicama, pa je najavila da će krajem 2012. godine zatvoriti segment slobodnog tržišta u kojem su se najčešće dešavale prevare.

Zvaničnici berze i Agencije kažu da nisu zaduženi za otkrivanje organizatora prevara u trgovini dionicama, nego da informacije o postojanju sumnje u krivično djelo prosljeđuju policiji i tužilaštvu. Oni nemaju ni podatke o ukupnim štetama koje su pričinjene kupcima spornih dionica.

Novinari CIN-a iz Sarajeva su u proteklih mjesec dana analizirali više desetina vlasničkih i berzanskih dokumenata, intervjuisali prevarene kupce dionica, njihove advokate, bivše uposlenike Dunmorra te došli do podataka o razmjerama ove prevare.

Prikrivanje telefonskih brojeva iz BiH

Dr. Louis Rönsberg, advokat iz Minhena, kaže da zastupa 20 žrtava iz Njemačke, Austrije, Švicarske i Italije koje su izgubile skoro 1,5 miliona eura. Najveći broj prevarenih mu se javio krajem prošle i početkom ove godine. No, postoje i oni koji su ga kontaktirali, ali se još nisu odlučili podnijeti prijavu. Rönsberg procjenjuje da su samo kupci iz Njemačke oštećeni za najmanje 20 miliona eura.

Dunmorr je u BiH počeo poslovati od jula 2011. godine, a njegove poslovnice su radile sve do jula ove godine, kada su policije Federacije BiH i Republike Srpske ušle u prostorije firme u Sarajevu, Banjoj Luci i Bihaću te privele 84 uposlenika.

Hapšenja u Banjoj Luci - Policija je sredinom jula privela više od 80 uposlenika firme Dunmorr Group u Banjoj Luci, Sarajevu i Bihaću zbog sumnje da su vršili prevare na Njemačkoj berzi. (Foto: Nezavisne novine)
Hapšenja u Banjoj Luci - Policija je sredinom jula privela više od 80 uposlenika firme Dunmorr Group u Banjoj Luci, Sarajevu i Bihaću zbog sumnje da su vršili prevare na Njemačkoj berzi. (Foto: Nezavisne novine)

Federalna uprava policije (FUP) je saopćila da su firma i njeni uposlenici osumnjičeni za organizovanje prevara građana EU-a, pranje novca i poreske utaje. Navedeno je i to da je Dunmorr oštetio budžet BiH za više od 500.000 KM.

Sve osim jedne poslovnice Dunmorra su radile bez dozvole. Prema dokumentaciji Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Dunmorr Group AG Švicarska je otvorio samo predstavništvo u Sarajevu, poslovnicu koja je i bila jedina registrovana.

Većina uposlenika je nakon saslušanja puštena iz pritvora, zadržani su samo neki od nižih rukovodilaca. Željko Nikolić, direktor predstavništva Dunmorra u BiH, nije uhapšen jer u toku policijske akcije nije bio u BiH. Na slobodi su i braća Samardžije, zbog čega je FUP zatražio da se u istragu uključi i Interpol.

Policija je u pozivnim centrima pronašla naprednu kompjutersku opremu i softver koji je korišten za prikrivanje IP adresa. Uz pomoć ove opreme pozivi iz BiH su predstavljani kao pozivi iz pojedinih zemalja EU-a.

Edin Vranj, načelnik Sektora kriminalističke policije FUP-a, je nakon akcije izjavio da se radi o organizaciji od preko 160 članova.

Prve informacije o prevarama Dunmorra u EU-u su objavljivane na pojedinim internetskim forumima, od novembra prošle godine, no šira javnost o tome nije bila obaviještena.

Učesnici foruma su govorili da iza Dunmorra stoji organizovana mreža ljudi koji su se predstavljali kao zastupnici firme Titan Invest, nudivši dionice raznih firmi sa berze. Oni su obećavali ogromnu zaradu u preprodaji dionica. Telefonski brojevi sa kojih su pozivani su bili iz Monaka, Londona ili Švicarske. Međutim, jedna od učesnica na forumu, pod imenom Johanna, upozorila je da je bila žrtva Titan Investa, ali da je poziv došao iz Sarajeva i da iza ovog poziva stoji Dunmorr Group, firma registrovana u Švicarskoj.

Poslije će se ispostaviti da firma Titan Invest zaista postoji u Švicarskoj i da je njeno ime bilo zloupotrijebljeno.

Dunmorr Group i bosanska braća

Dunmorr Group je osnovan 1997. godine u Glatburgu u Švicarskoj, pod imenom Selab. Zoran Samardžija je 2009. godine postao član upravnog odbora ove firme, a krajem 2010. godine njegov brat Goran ulaže u firmu više od milion švicarskih franaka i tako postaje njen većinski vlasnik. Danas je sjedište firme u Cirihu.

Raniji vlasnik, švicarski advokat Martin Grossmann, ostao je u upravnom odboru firme. Ona je prijavljena na adresi njegove advokatske kancelarije. O Dunmorrovim poslovima Grossmann nije želio razgovarati sa novinarima CIN-a.

Tridesetšestogodišni Goran je prijavio boravište u Novom Beogradu, a njegov četiri godine mlađi brat Zoran u Dizeldorfu, u Njemačkoj. Prema registracijskim dokumentima, obojica su državljani BiH.

Goran Samardžija je prije kupovine Dunmorra bio vlasnik ili direktor pet firmi u Srbiji i Njemačkoj. Među njegovim kompanijama koje više ne postoje je Stonehard Consulting, kompanija koja je u novembru 2009. godine stavljena na crnu listu švicarske Agencije za nadzor finansijskog tržišta, uz upozorenje da se radi o firmi koja nema sve potrebne dozvole za poslovanje u Švicarskoj.

Nakon preuzimanja Dunmorra, u februaru 2010. godine Samardžije otvaraju predstavništvo ove firme u Beogradu, a u julu 2011. godine i u Sarajevu. Ubrzo nakon toga su i počele prevare dionicama. Predstavništvo Dunmorra u Beogradu je ugašeno samo dvije sedmice nakon policijske akcije u BiH. Isti dan je objavljeno da Zoran Samardžija više nije predsjednik Upravnog odbora Dunmorra iz Švicarske.

Jedan od bivših zaposlenika Dunmorra u BiH, koji je želio ostati anoniman, kaže da su uputstva o dionicama za prodaju dobivali iz beogradskog predstavništva.

Svjedočenja žrtava iz EU-a

Prema riječima advokata Louisa Rönsberga, njegovi klijenti su bili žrtve prevare u periodu od septembra 2011. do februara 2012. godine. Oliver Fischer, vlasnik firme IT Consulting iz Berlina, jedan je od oštećenih kojeg zastupa ovaj advokat.

Fischer je novinarima CIN-a rekao da ga je od sredine oktobra do kraja novembra 2011. godine više puta pozivao izvjesni Aleksander Markus. Telefonski broj je bio iz Engleske, a ponekad i iz Monaka. Aleksander je rekao da zove iz firme Titan Invest, predloživši mu kupovinu, kako je kazao, veoma interesantne dionice firme Ultimaxus.

Sredinom novembra mu je dao lažnu informaciju da će firmu Ultimaxus kupiti firma GDF Suez te da će vrijednost dionica biti utrostručena. S obzirom da je u tom trenutku cijena dionice Ultimaxusa pala sa 5,2 na 1,8 eura, Aleksander mu je rekao da je to idealno vrijeme za kupovinu. Uz to mu je poslao dokumente kao potvrdu da je prodaja firme, zapravo, već zaključena. Kasnije je utvrđeno da se radilo o falsifikatima.

"Kada sam kupio ove dionice, on me više nikad nije nazvao", rekao je Fischer koji je u dionice Ultimaxusa uložio nešto više od 3.000 eura.

 Damir Glišić, jedan od bivših telefonista, kaže da su kupce pozivali iz BiH ali bi se na displejima njihovih telefona prikazivali telefonski brojevi iz Londona, Monaka ili Švicarske.
Damir Glišić, jedan od bivših telefonista, kaže da su kupce pozivali iz BiH ali bi se na displejima njihovih telefona prikazivali telefonski brojevi iz Londona, Monaka ili Švicarske.

Tri dana poslije kupovine ga je nazvao izvjesni Maximilian Faber koji se predstavio kao šef Titan Investa. U tom trenutku vrijednost dionice Ultimaxusa je padala velikom brzinom.

"On mi je rekao da će se omjer mojih dionica povećati 3:1, samo ako kupim još najmanje 10.000 Ultimaxusovih dionica. Tada mi je postalo jasno da se radi o prevari", kaže Fischer koji je ovaj slučaj prijavio policiji u Berlinu i Saveznoj agenciji za nadzor finansijskih usluga. Međutim, dodaje da od njih nikad nije dobio povratnu informaciju u vezi sa istragom.

Dionica Ultimaxusa je u februaru ove godine koštala svega 0,06 eura.

Sličnu priču ispričao je i C.A.F. van Erp iz Holandije koji kaže da je izgubio 34.500 eura. Njemu je Robert van Zuydewijn, navodni uposlenik Titan Investa, na čistom holandskom jeziku prvo ponudio obveznice firme Societé Immobilière Iris Rochers Bleus iz Švicarske, uz obećanje da će svaka tri mjeseca dobivati po 312 eura na ime kamata.

Nakon što je prva rata zakasnila tri sedmice, javio mu se izvjesni Vincent Sterk koji je, navodno, mijenjao van Zuydewijna. Izvinjavao se zbog kašnjenja i da bi se iskupio ponudio mu je kupovinu dionice firme Eccor Solar Inc. Objasnio je da će mu dati savjet kada da kupi i kada je najbolje vrijeme da proda te dionice.

Van Erp je povjerovao da bi ovo mogao biti dobar posao jer su mu u ABN AMRO banci, jednoj od najvećih holandskih banaka, rekli da je Titan Invest švicarska firma koja posluje preko 35 godina i da joj se može vjerovati. Radilo se, međutim, o lažnom predstavljanju u ime Titan Investa. Ovaj Holanđanin je u februaru 2012. godine na Njemačkoj berzi u Frankfurtu kupio dionice Eccor Solara za više od 19.000 eura. Cijena dionice je tada bila 2,50 eura.

Van Erp je rekao da stanje na berzi nije redovno provjeravao jer je čekao poziv Starka koji mu je trebao javiti kada da ih proda. Međutim, on se više nije javio, a kada je van Erp pogledao stanje na berzi, vrijednost njegovih dionica je veoma brzo padala.

"Vrijednost dionice je pala na 1,50 eura. Samo pola sata kasnije na 1,20, a nakon još pola sata pala je na 55 centi. Išlo je dole kao raketa", rekao je van Erp, koji je odmah pokušao stupiti u kontakt sa Starkom.

"Javila mi se gospođica koja je veoma loše govorila holandski. Njen akcent je zvučao kao da dolazi sa Balkana. Broj koji sam zvao dobio sam od Vincenta Starka i to je bio broj iz Švicarske. Ta gospođica mi je dala drugi broj, također, iz Švicarske. Svaki put kada sam zvao, javljala mi se ta gospođica i izvinjavala se, govoreći da je Vincent Stark veoma zauzet", rekao je van Erp.

Nakon nekoliko dana na telefonske brojeve Titan Investa se više niko nije javljao.

Iskustvo uposlenika

Damir Glišić, koji je za vrijeme rata u BiH živio u Njemačkoj, u oktobru i novembru 2011. godine je radio u sarajevskoj podružnici firme Dunmorr Group AG. On je novinarima CIN-a rekao da se u firmi govorilo isključivo na njemačkom jeziku.

"Bilo je strogo zabranjeno pričati bosanski, uopšte, u firmi i ispred firme. Na pauzama nisi smio pričati na bosanskom jeziku", rekao je Glišić.

Glišić kaže da su žrtve zvali putem interneta. Predstavljali su se kao uposlenici firme Titan Invest, a poslije i kao uposlenici firme Finata. Kada je napustio Dunmorr, Glišić je od bivših kolega čuo da su se kasnije koristila i imena drugih firmi, ali nije znao koja.

"Ukoliko bi klijent upitao odakle zoveš, lagao si da zoveš iz Londona, iz Monaka, iz Ciriha - bilo gdje, gdje se nalaze važni finansijski centri. Morao si se predstavljati sa njemačkim imenom i prezimenom koje si sam smislio ili ti ga je odabrala firma", objasnio je Glišić.

Uposlenici su dnevno morali pozivati desetine kompanija širom EU-a, predstaviti firmu i predložiti im finansijsko savjetovanje za poslovanje na berzi. Samo u Sarajevu je bilo zaposleno 40 ljudi u pozivnim centrima i svi su bili Bosanci i Hercegovci. Glišić kaže da je zadatak tih uposlenika bio da probude interes kod potencijalnih kupaca i da njihove kontakt- podatke upišu u bazu podataka. Ovu bazu su koristili uposlenici koje su zvali „brokerima“. Njihov zadatak je bio da ubijede klijente da kupe određene dionice.

"Mogao si preći u brokere samo ako si bio jak na riječima - kad bi imao dnevno preko 200 poziva i ostvarivao preko 20 kontakata na dan", rekao je Glišić.

Kada bi neko kupio dionice, uposlenik koji je ostvario kontakt i broker koji je predložio dionicu su bili nagrađivani procentom od sume koja je investirana.

"Osnovna netoplata za zaposlene u pozivnom centru u Sarajevu je bila 900 KM. Brokeri su dobijali 2.000 KM", objašnjava ovaj sagovornik CIN-a.

Glišić kaže da ga policija još nije kontaktirala, ali da je spreman svjedočiti.

Manipulacije na berzi

Od početka ove godine su se povećavale sumnje u manipulaciju dionicama u dijelu Njemačke berze koji se zove First Quotation Board. Njemačka berza je početkom ove godine objavila da će do kraja 2012. godine zatvoriti ovaj dio tržišta i uvesti strožija pravila poslovanja za segment slobodnog tržišta.

First Quotation Board je dio slobodnog tržišta dionicama na kojem su se nalazile dionice Ultimaxusa i Eccor Solara. Na ovom tržištu berza postavlja najniže zahtjeve za informacijama o firmama i ima najmanje kontrole nad njima.

Edin Vranj, načelnik Sektora kriminalističke policije FUP-a, kaže da je u pozivnim centrima policija pronašla uređaje za prikrivanje IP adresa.
Edin Vranj, načelnik Sektora kriminalističke policije FUP-a, kaže da je u pozivnim centrima policija pronašla uređaje za prikrivanje IP adresa.

Leticia Adam iz pres-službe Njemačke berze je novinarima CIN-a objasnila da u ovom segmentu berze firme nisu morale podnositi godišnje izvještaje, prospekte o poslovanju i slično.

Objašnjava da su više puta zahtijevali od firmi na ovom dijelu tržišta da dostave dodatne informacije, u nadi da će smanjiti sumnju u manipulacije, ali da do toga nije došlo. Bez obzira na sve mjere koje su poduzimali, sumnja u manipulacije dionicama se pojačavala te su odlučili zatvoriti taj segment berze.

Njemačka Savezna agencija za nadzor finansijskih usluga u posljednjem izvještaju navodi da je tokom 2011. godine prijavljeno 166 prevara dionicama, što je za gotovo 50 posto više nego godinu ranije. Negativni trend je nastavljen i u ovoj godini pa je ova agencija već u prvih šest mjeseci dobila 122 prijave.

Portparol Agencije Dominika Kula kaže da se oko 85 posto prijava o manipulaciji na tržištu odnosi na First Quotation Board.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: