{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


"Droga se odavno 'spustila' među naše osnovce"

S
7.2.2011. u 14:19
0
36
"Droga se odavno 'spustila' među naše osnovce"
0
"Droga se odavno 'spustila' među naše osnovce"
Muhamed Budimlić
Ovih dana ponovo je, zbog učestalih pucnjava i incidenata od početka godine, aktuelizirana priča o sigurnosnoj situaciji u Sarajevu. U Kantonu se promijenila vlast, a na čelo MUP-a KS došao je novi čovjek. Riječ je o doktoru kriminalističkih nauka, ministru Muhamedu Budimliću. U policiji će reći da je što se struke tiče došao pravi čovjek. Još samo da se ta konstatacija potvrdi u praksi.
Policijska statistika ukazuje na to da je Sarajevo "među najsigurnijim gradovima u regionu", a svjedoci smo čestih pucnjava, aktiviranja bombi, pljački, krađa auta?

Kontradiktornost koju ističete nije neuobičajena. Na našim prostorima veoma često se pokazatelji o registrovanim krivičnim djelima ili počiniteljima uzimaju kao primarni parametri ocjene sigurnosti. No, u evropskim zemljama sa najvećom stopom registrovanih krivičnih djela (Švedska, Danska, Finska ili Švicarska) građani tih zemalja se osjećaju značajno sigurnije od građana zemalja sa izraženo manjim frekvencijama registrovanih krivičnih djela. Stoga, statistika nije temelj za ocjenu (ne)sigurnosti već isključivo jedan od pokazatelja problema.

S druge strane, manifestacije nasilja koje se svakodnevno dešavaju na ulicama u Sarajevu imaju ulogu osnovnih izvora zabrinutosti građana, što uvažavam, jer se radi o djelima u kojima se koriste eksplozivne naprave i vatreno oružje. Iako brutalni, ovakvi događaji ipak nanesu značajno manje posljedica od recimo saobraćajnih nesreća koje su također svakodnevne, ali ne izazivaju istu pažnju.

Ne namjeravam banalizirati problem, rješavanju problema nasilja se mora posvetiti značajno više pažnje, tim više jer je ono u posljednjih pet godina u značajnom porastu. Uloga policije iskazana je kroz efikasno identificiranje i lišenja slobode počinitelja i pronalazak oružja, čime sam i kao ministar i kao građanin veoma zadovoljan. Važno je istaći da se u prevenciju ovih djela moraju uključiti i drugi subjekti pored policije.

Šta ćete poduzeti da Sarajevo bude sigurniji grad u naredne četiri godine?

Dat ću doprinos u uspješnijem suprotstavljanju svim oblicima kriminaliteta, a posebno onim koji nanose najveću štetu. U saradnji sa svim pripadnicima MUP-a nastojat ću podići efikasnost svih službi. Posebnu pažnju posvetit ću dodatnoj profesionalizaciji i stručnoj profilaciji policije u suprotstavljanju svemu onome što u dobroj mjeri zabrinjava većinu građana Kantona Sarajevo.

Nastojat ću, također, da MUP KS kroz transparentan rad obezbijedi istinske partnere u građanima, sindikatima, medijima i nevladinim organizacijama u promociji i realizaciji ideja i projekata koji idu u korist razvoja naše zajednice.

Policijski zvaničnici ističu da u Sarajevu slobodno hoda 300-400 kriminalaca koji ne mogu u zatvor jer tamo više nema mjesta. Šta Kanton može učiniti na povećanju zatvorskih kapaciteta?

Izvršenje krivičnih i prekršajnih sankcija poseban je problem. Naši zatvorski kapaciteti su popunjeni preko granica, i kadrovski i smještajno. Restrukturiranje postojećih i otvaranje novih zatvorskih ustanova samo je građevinski i finansijski problem. Bilo bi, međutim, dobro kad bi međunarodne organizacije angažovane u ovoj oblasti pomogle u pravcu finansiranja održivih programa dnevnih ili disciplinskih centara, što će biti jedan od prioritetnih ciljeva našeg rada, kako bismo postigli cilj resocijalizacije prestupnika.

Kanton, barem u ovoj godini, bez njihove, ali i podrške viših državnih instanci, teško može sam napraviti iskorak. Izuzetno je značajano i korištenje svih drugih zakonskih kapaciteta, od kojih je većina samo mrtvo slovo na papiru. Kad su u pitanju maloljetnici, tu mislim na odgojne preporuke i mjere, a kod punoljetnih - novčane kazne, oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom ili rad za opšte dobro na slobodi. U pripremi je instrument elektronskog nadzora, od kojeg također očekujem pozitivne rezultate.

Policija većinom uhapsi počinioce teških krivičnih djela. Problem je što oni brzo bivaju pušteni na slobodu. Koliko MUP KS ili Kanton mogu učiniti u smislu pokretanja inicijative za pooštravanje kaznene politike, čime bi država značajnije stala iza policije?

Od kazne se očekuje trodimenzionalni učinak, da utiče na smanjenje kriminaliteta, da počinitelj ne ponovi krivično djelo i da zadovolji oštećenog krivičnim djelom. Prema rezultatima brojnih studija, kazna, a posebno zatvor, ne zadovoljava nijedno od tih očekivanja. Tako, kazna ne smanjuje značajno stopu kriminaliteta, ne popravlja počinitelje, veliki dio ne bude otkriven pa samim tim ni kažnjen, a i oni koji se kazne u značajnoj mjeri ponavljaju krivična djela, i na kraju oštećeni gotovo nikako ili veoma malo budu zadovoljeni izrečenim kaznama.

Stoga, osim pukog kažnjavanja treba započeti priču o tretmanu, kako maloljetnih počinitelja, koji povlače mnogo veću pažnju, tako i svih drugih počinitelja. Isto tako, smatram da je možda važnije pitanje izvjesnosti kaznene politike od njene oštrine, što znači smanjenje mogućnosti da osoba koja počini krivično djelo ne bude otkrivena i kažnjenja. Bojim se da značajan broj krivičnih djela, posebno protiv službene dužnosti ili privrede, ne bude registrovan pa samim tim izostaje i reakcija. Ustvari i to nereagovanje je oblik reakcije, jer se njime prenose specifične poruke počiniteljima, oštećenim, ali i društvu u cjelini. Policija će biti zadovoljnija ako svi oni koji budu otrkiveni budu i adekvatno sankcionisani. Dakle, pitanje efikasnosti, efektivnosti i saradnje svih koji se nalaze u lancu organa formalne socijalne kontrole kriminaliteta je ključno.

Ponovo se počelo govoriti o obračunima određenih grupa. Kakva su vaša saznanja o kriminalnim grupama u Sarajevu danas i kako mislite rješavati taj problem?

Problem privatnih obračuna pojedinaca i grupa gotovo je nemoguće predvidjeti. Ne smatram da se obračuni koji se dešavaju u posljednje vrijeme u Sarajevu mogu dovesti u vezu s nekim ozbiljnim kriminalnim grupama, iako su evidentni elementi povezanosti pojedinih vinovnika tih događaja koji se mogu posmatrati kao embrioni ozbiljnih kriminalnih organizacija. Mislim da se više radi o manifestiranju nasilničkog ponašanja koje se postavlja kao kriterij za pozicioniranje unutar pojedinih mikrosredina koje ovakav vid ponašanja glorificiraju i vrednuju kao parametar uspješnosti.

Suprotstavljanju kriminalnim grupama se treba pristupiti iz nekoliko pravaca, pri čemu ističem značaj efikasnog otkrivanja i procesuiranja njihovih članova u svim proptivpravnim radnjama uz sagledavanje ambijenta u kojem se pojavljuju. Treba dakako ispitati svrhu postojanja ovih grupa koje se često vežu za ostvarivanje određene imovinske koristi, bilo da se radi o prometu nelegalnim predmetima, iznudama ili krađama.

Prije dvije godine se raspolagalo podatkom da u Sarajevu živi 3.000 ovisnika, uglavnom o heroinu. Oni prosječno troše 60 KM dnevno na drogu, što znači da narkomafija u Sarajevu zaradi godišnje 60 miliona KM. Veliki je novac u pitanju, može li se policija suprotstaviti tome i u kojoj mjeri?

To je veliki problem našeg društva, a loša socijalna i ekonomska situcija doprinose porastu ove pojave. Pokazatelji za prostor Evrope pokazuju da se srednje vrijednosti registrovanih počinitelja zloupotrebe droga kreću između 120 i 130 počinitelja krivičnih djela na 100.000 stanovnika (broj ovisnika je značajno veći), dok se srednje vrijednosti za učešće u nelegalnoj trgovini kreću između 30 i 40 počinitelja na isti broj stanovnika.

Prema vašem osvrtu, u Sarajevu na 100.000 stanovnika imamo oko 600 ovisnika, što je svakako zabrinjavajući pokazatelj. Dio podataka imaju institucije koje brinu o osobama koje se nalaze na tretmanu, ali pored njih egzistira veliki broj neregistrovanih ovisnika. Dakle, Sarajevo predstavlja značajno tržište drogama, i značajniji rezultati se mogu očekivati samo ukoliko podignemo efikasnost presijecanja ključnih tokova transporta ovih suspstanci. Pažnju treba usmjeravati na organizatore i koordinatore nelegalne trgovine.

Policija pored toga treba raditi na prevenciji posebno među najmlađom populacijom, s obzirom na to da se eksperimentisanje sa drogama već odavno spustilo u naše osnovne škole. Policija u KS se može i mora suprotstavljati ovom problemu, a stepen uspješnosti posebno na širem nivou se može poboljšati samo uz saradnju sa ostalim policijskim i pravosudnim institucijama.

Trenutno je u MUP-u KS uposleno 1.350 policajaca, a sistematizacijom radnih mjesta je predviđeno da ih bude 1.550. Hoćete li uposliti još 200 policajaca u svom mandatu?

MUP KS zaista ima značajan broj nepopunjenih mjesta, kako policijskih službenika tako i državnih službenika i namještenika, što svakako utiče na ispunjavanje obaveza. Ipak, posmatrajući evropske standarde u ovoj oblasti, mi i dalje spadamo u red zemalja sa izraženijim brojem policajaca. Naprimjer, skandinavske zemlje imaju ispod 200 policajaca na 100.000 stanovnika, većina zapodnoevropskih zemalja između 200 i 250, dok zemlje iz našeg okruženja se kreću u rasponu od 300 do 500 policajaca na 100.000 stanovnika. Može se dakle reći da se mi nalazimo u grupi zemalja sa većim brojem policajaca, s obzirom da samo pripadnika našeg ministarstva ima blizu 300 policajaca na 100.000 stanovnika, a uključujući pripadnike i ostalih policijskih agencija u Sarajevu koji realno participiraju u ovoj strukturi taj procenat je i veći.

Kanton Sarajevo je u 2011. suočen s teškom finansijskom situacijom što će svakako značajno uticati na umanjenje popunjavanja unutar MUP-a, ali i ostalih institucija koje se nalaze na liniji reagovanja na kriminalno ponašanje, prije svega mislim na tužilaštva, sudove i instutucije izvršenja krivičnih sankcija. Ipak, pored ove okolnosti smatram da MUP ima unutrašnje kapacitete da se uspješno nosi sa svim izazovima iz svoje nadležnosti. Smatram, također, da se efikasnim izmjenama zakonskih i podzakonskih propisa može stvoriti ambijent u kome će se podići stepen efikasnosti i efektivnosti svakog uposlenika MUP-a što je jedan od prioriteta u ovoj godini. Nakon sagledavanja rezultata projicirat ćemo potrebe za naredne godine.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: