BiH
0

DPA: Ne baš sjajna godina za Haški tribunal

FENA
Za Međunarodni kazneni sud koji se bavi zločinima počinjenim u bivšoj Jugoslaviji (ICTY), u Haagu, godina na izmaku teško da se može opisati sretnom, ocijenila je u ponedjeljak agencija DPA, navodeći da se uspkros nekim impresivnim brojkama ICTY ove godine suočio s mnogim ozbiljnim problemima.

Ističući da su dosad okončani procesi protiv 100 od ukupno 161 osobe protiv koje je od osnivanja suda (1993. godine) podignuta optužnica, njemačka agencija navodi da su i u preostalim slučajevima procesi u određenim fazama, a da je šest optuženika još na slobodi.

Ove impresivne brojke, međutim, ne odražavaju pravo stanje stvari u ICTY-u, koji se približava kraju 13. godine svoga rada.

Među šest optuženika koji su na slobodi je i Ratko Mladić te Radovan Karadžić, dvojica najtraženijih optuženih za zločin u Srebrenici.

Istovremeno u završene slučajeve spada i slučaj pokojnog predsjednika Srbije i SR Jugoslavije Slobodana Miloševića.

Milošević je, kako navodi DPA, marta ove godine umro u svojoj ćeliji, a da Tužilaštvo nije uspjelo, iako je na raspolaganju imalo punih pet godina, uvjeriti posmatrače u osnovanost glavne tačke svoje optužbe - one koja se tiče navodne odgovornosti Miloševića za genocid tokom rata u Bosni i Hercegovini.

Nedovršeno suđenje smatra se korakom nazad ne samo za ICTY već, kako navodi DPA, i za tu vrstu međunarodne pravde uopće.

Njemačka agencija podsjeća da je prije Miloševića u svojoj ćeliji u Scheveningenu samoubistvo počinio Srbin iz Hrvatske Milan Babić.

"Kako se godina približavala kraju, Tribunal (...) se sve više suočavao s opasnošću da još jedan važniji optuženik izigra pravdu - Vojislav Šešelj, jednomjesečnim štrajkom glađu", ocjenjuje njemačka agencija, dodajući: "Prije nego što je nastavio uzimati hranu i lijekove, 52-godišnji Šešelj je iznudio ustupke suda, uključujući pravo da se sam brani."

Agencija također navodi kako je Tužilaštvo Haškog suda imalo problema da osigura osudu optuženih u više slučajeva teških optužbi za genocid.

General Radoslav Krstić, naprimjer, proglašen je krivim augusta 2001. godine za zločin u Srebrenici, ali je Žalbeno vijeće je u aprilu 2004. presudilo da je on kriv samo za "pomaganje i podstrekivanje genocida", a ne i za saučesništvo.

Januara 2005. godine jedan od Krstićevih potčinjenih, Vidoje Blagojević, proglašen je krivim za "saučesništvo u genocidu". Optuženi se, međutim, žalio na presudu, pa Žalbeno vijeće sada ponovo razmatra njegov slučaj.

Njemačka agencija navodi da u neslavne podatke o ICTY-u spada i onaj koji se odnosi na njegov godišnji budžet - prilikom osnivanja je iznosio samo 276.000 dolara, a otada je uvećan 1.000 puta! Istovremeno je, dodaje DPA, broj zaposlenih u sudu narastao na 1.100.

Navodeći da Tribunal, prema Rezoluciji 827 Vijeća sigurnosti UN-a kojom je osnovan, ima još dvije godine da završi provostepena suđenja plus još dvije za rješenje eventualnih žalbi, DPA zaključuje kako bi ispunjenje tih rokova "moglo biti teško" s obzirom na činjenicu da su Mladić i Karadžić još na slobodi, a da suđenje Šešelju tek treba početi.