{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Donirani organi jedini spas za više od hiljadu ljudi u BiH

22.11.2015. u 17:16
197
70
Donirani organi jedini spas za više od hiljadu ljudi u BiH
197
Donirani organi jedini spas za više od hiljadu ljudi u BiH
Foto: Arhiv
Više od hiljadu ljudi u BiH trenutno čeka novu jetru, bubreg, srce, koštanu srž ili rožnjaču, nadajući se boljim danima i kvalitetnijem životu.
Veoma mali broj oboljelih ima sreću da neko od njegovih srodnika odgovara i da se može uraditi transplantacija, dok je za veliku većinu jedini spas kadaverična transplantacija, odnosno transplantacija s mrtvih donora.

Najviše zahvata u UKC Tuzla



Po broju obavljenih kadaveričnih transplantacija u našoj zemlji prednjači Univerzitetsko-klinički centar Tuzla s 15 obavljenih transplantacija. Što se tiče statistika pokušaja i uspješnosti ovih transplantacija u UKC Tuzla ona iznosi 60 posto. Za usporedbu, evropski prosjek iznosi 68 posto.

Kako kažu u UKC-u Tuzla, oblast kadaveričnih transplantacija u našoj zemlji je uređena zakonom na zadovoljavajući način, ali uz jednu veoma važnu iznimku, a to je "pretpostavljeni pristanak".

"Ova zakonska uredba postoji u zakonu o transplantaciji u Hrvatskoj i podrazumijeva to da je svaka osoba potencijalni darivatelj organa ukoliko se za života ne izjasni drugačije. Odnosno, ukoliko osoba ne želi nakon smrti biti darivatelj organa, ona mora potpisati pravni dokument kojim traži da se to nakon njezine smrti ne čini", pojašnjavaju u UKC Tuzla i dodaju da samo u TK približno 300 osoba čeka transplantaciju bubrega, a 10-ak osoba transplantaciju jetre.

Također naglašavaju da treba imati u vidu da su ovo dinamični brojevi, jer oboljele osobe koje čekaju transplantaciju organa nažalost umiru, a ne dočekaju transplantaciju.

Blizu 700 pacijenata čeka novi bubreg



Šefica Klinike za hemodijalizu Univerzitetskog kliničkoga centra u Sarajevu i predsjednica Udruženja nefrologa u BiH prof. dr. Halima Resić kaže da je do sada u UKCS urađeno blizu 50 transplantacija bubrega, uglavnom sa živih donora, i od tog broja je osam kadaveričnih transplantacija bubrega.

Što se tiče uspješnosti svih izvedenih transplantacija u UKCS ona iznosi 90 posto.

"U Zavodu za transfuzijsku medicinu postoji lista čekanja na kojoj se nalazi 195 pacijenata, od tog broja na listi je 55 pacijenata iz Kantona Sarajevo, dok je prema podacima Regionalnog Registra BiH, koje vodi Udruženje ljekara za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju bubrega u našoj zemlji, ukupno 700 pacijenata koji su kandidati za kadaveričnu transplantaciju bubrega", pojašnjava Resić.

Sam proces doniranja organa počinje odlukom da se nakon smrti doniraju organi u svrhu liječenja transplantacijom i potpisivanjem donorske kartice koja predstavlja izraz slobodne volje te pozitivan stav prema doniranju organa.

"Naši građani mogu dobiti Donorsku karticu na Klinici za hemodijalizu UKCS svakim radnim danom, a sve informacije mogu dobiti pozivom na broj telefona 033 297 038 ili posjetom web stranice Donorske mreže Kantona Sarajevo", ističe Resić.

Na pitanje zašto BiH još uvijek nije članica Eurotransplanta, šefica Klinike za hemodijalizu UKCS kaže da postoje određeni preduslovi koji moraju biti ispunjeni, a jedan od njih je i odgovarajući broj urađenih kadaveričnih transplantacija u toku godine. Ipak, naglašava da su evidentni i određeni pomaci kada je riječ o ovoj transplantaciji, posebno od kada je formiran Centar za transplantaciju organa pri Federalnom ministarstvu zdravstva.

"Želim naglastiti da je pet pacijenata koji su bili donori imalo donorsku karticu i njihove porodice su poštovale tu njihovu želju i volju", pojašnjava Resić.

RS bez kadaveričnih transplantacija



Za razliku od Federacije BiH gdje se rade kadaverične transplantacije, u RS-u se takvi zahvati za sada obavljaju isključivo uzimanjem organa od živih donora. U Ministrastvu zdravlja RS kažu da u ovom entitetu trenutno ne postoje institucije koje se bave zavještavanjem organa.

Međutim, osnivanjem Koordinacionog centra bit će stvoreni uslovi za formiranje baze podataka o primaocima ljudskih organa, ali i formiranje Jedinstvenog registra davaoca ljudskih organa koji su za života dali pisani pristanak o tome.

"Nakon toga bit će moguće formirati i jedinstvenu Listu čekanja za transplantaciju organa, a ista će se izvoditi po redu hitnosti i prema kliničkim indikacijama. Tek tada ćemo imati i precizne podatke o broju ljudi koji čekaju na transplanataciju", kažu u Ministarstvu zdravlja RS.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: