Na početku svog svjedočenja Bičakčić je kazao da je 1999. i 2000. godine obavljao funkciju premijera, te da je u sklopu djelatnosti koje je obavljao premijer bila i stambena politika. Prema njegovim riječima on stanove nije dodijeljivao što je htio nego što su Vladu FBiH obavezali, a pogotovo kada je riječ o smještaju hrvatskih kadrova u Sarajevu.
Dodjela stanova, prema riječima Bičakčića, vršila se isključivo po Zakonu o stanovima, a odluku o dodjeli stanova vršio je kolegij Vlade, tako da je, kako tvrdi Bičakčić, sve rađeno u skladu sa Ustavom.
Optuženi je tokom svjedočenja kazao da dokument koji se navodi u tačkama optužnice četiri i pet falsifikat.
“Ove odluke nikada nisu bile na Vladi. Također, odluka o dodjeli sredstava u iznosu od 529.000 maraka, nikada nije verifikovana u Vladi. Sve odluke potpisivao sam isključivo ja, ali ne i moj zamjenik, odnosno nije bilo dvostrukog potpisivanja. Na tom dokumentu su, pak, dva potpisa, moj i Dragana Čovića, te se može zaključiti da je riječ o falsifikatu”, kazao je Bičakčić, dodajući da je njegov potpis na tom dokumentu krivotvoren.
Esad Fejzagić, predsjedavajući Sudskog vijeća, upitao je Bičakčića kako se moglo desiti da su uplaćivana sredstva za stanove i osobama koje nisu bile u zakonodavnoj, sudskoj ili izvršnoj vlasti.
Bičakčić je kazao da se u optužnici navode samo Nedžad Branković i Atif Dudaković, koji nisu bili u zakonodavnoj, sudskoj ili izvršnoj vlasti. Ostali su, prema riječima Bičakčića, pravo ostvarili naknadno i to ako je vlasnik stana umro, pa je stanarsko pravo naslijedio njegov sin ili kćerka.
Nastavak suđenja zakazan je za 29. mart ove godine, a Tužilaštvo BiH je za tada najavilo iznošenje dopunskih dokaza.
Prema optužnici Bičakčić i Čović su donošenjem nezakonitih odluka iz budžeta FBiH izdvojili sredstva od više od 3,5 miliona KM, koja su upotrijebljena za kupovinu, adaptaciju i opremanje stambenih objekata određenim fizičkim osobama, te na taj način su oštetili budžet Federacije BiH.