Reakcije ukazuju da predstavnici RS-a nisu postavili nikakve nove zahtjeve, ali su sada promijenili načine za njihovo ostvarivanje. Analitičari smatraju da najave vlasti RS-a da će u okviru parlamentarne procedure na nivou BiH zatražiti ukidanje Suda i Tužilaštva BiH, te da međunarodni sudije i tužioci budu proglašeni nepoželjnima, nisu ozbiljne jer ne mogu biti ostvarene.
"Reakcija je očekivana. Ona u sebi nosi neku vrstu pojačanog emotivnog reagovanja, što se i očekivalo s obzirom da se zna stav političkih faktora iz RS-a. Međutim, kad vratimo stvari unazad, ovi zahtjevi nisu ništa novo”, kaže Tanja Topić, analitičarka iz Banje Luke.
Ona podsjeća da je zahtjev za ukidanje Tužilaštva i Suda BiH postojao i ranije, te da je zbog toga došlo i do započinjanja takozvanog strukturisanog dijaloga o pravosuđu.
Dijalog je uslijedio nakon što je Narodna skupština RS-a stavila van snage odluku o referendumu o kojem je odluka bila donesena u aprilu 2011. godine, a kojim je bilo planirano izjašnjavanje stanovnika RS-a o “nametnutim odlukama Visokog predstavnika o Sudu i Tužilaštvu”.
Entitetsko glasanje
Sarajevski profesor Kasim Trnka smatra da je dogovor s Evropskom unijom nakon odluke o referendumu prošlog proljeća “opametio” vlasti RS-a.
"Sad su konačno odlučili na ustavan način ostvarivati svoje interese. A to znači da je ukidanje Suda i Tužilaštva, kao i Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) BiH, moguće i jedino legalno ako Parlamentarna skupština, koja je donijela te zakone, sama ih i ukine, odnosno promijeni”, ističe Trnka.
Trnka, Topićeva, kao ni Miroslav Živanović i Mile Lasić, profesori iz Banje Luke odnosno Mostara, smatraju da ne postoji mogućnost usvajanja prijedloga zakona o ukidanju Suda i Tužilaštva BiH, čije je upućivanje u parlamentarnu proceduru najavio predsjednik RS-a Milorad Dodik.
"Oni znaju da ne mogu proći kroz Parlamentarnu skupštinu BiH sa ovom inicijativom, jer bi bila blokirana u entitetskom glasanju i ovaj put bi se entitetsko glasanje razbilo o glavu samom Dodiku”, kaže Lasić.
Prema njegovom mišljenju, ovo je jedna od niza inicijativa čiji je cilj razgradnja zajedničkih institucija, što je "nužno imati na razini svake zemlje, bila ona centralizirana ili decentralizirana".
"Radi se o puštanju probnih balona u procesu daljnje razgradnje BiH. To nije ozbiljna incijativa, nego samo probni balon za uveseljavanje i manipuliranje narodom i svjetinom, koji udaljuje BiH od pravne državnosti i evropskog puta", ističe Lasić.
Uslovljavanje formiranja Vijeća ministara BiH
Živanović smatra da je, iako je činjenica "da je u Dobrovoljačkoj ulici počinjen zločin i da postoji personalna odgovornost", problem što se uvijek određeni događaji politizuju.
"Nekada su te reakcije oštrije, nekada u blažoj formi, ali je posebno interesantno da se to sada vezuje za formiranje Vijeća ministara i za Tužilaštvo. Mislim da to nije u redu. Nažalost, svi se igraju prijetnjama i prijedlozima koji nas sve koji ovdje živimo drže kao taoce", naglašava Živanović.
U Tužilaštvu BiH se provodi istraga za ubistvo sedam i ranjavanje 14 osoba u Dobrovoljačkoj ulici.
Topićeva smatra da Dodikovo ranije uslovljavanje formiranja Vijeća ministara istragom o Dobrovoljačkoj ipak neće omesti konačno uspostavljanje izvršne vlasti na nivou BiH.
"Već sama činjenica da se nakon sastanka izašlo sa prijedlozima ministara, mislim da pokazuje da neće biti onemogućeno formiranje Vijeća ministara", kaže Topićeva.
Prebacivanje loptica
Ni drugi zahtjev kojim se želi proglasiti nepoželjnim međunarodne sudije i tužioce, prema njenom mišljenju, neće biti ispunjen, i da on takođe predstavlja politički pritisak.
"Meni je zanimljivija u cjelokupnom događanju reakcija Stranke demokratske akcije (SDA), koja na neki način ide u pravcu smirivanja. Oni konstatuju da je neko kriv, ali da to sud treba utvrditi. Loptica se prebacuje na sud iako, da budemo potpuno iskreni, većina mišljenja je da su institucije na svim razinama pod političkom kontrolom", navodi Topićeva.
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
