{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


'Dodik tražio od Lajčaka uvjete za referendum u RS!'

S
20.11.2009. u 07:33
0
86
'Dodik tražio od Lajčaka uvjete za referendum u RS!'
0
'Dodik tražio od Lajčaka uvjete za referendum u RS!'
Institut IFIMES iz Ljubljane pred sutrašnju 14-tu godišnjicu Dejtonskog mirovnog sporazuma objavio je analizu stanja u BiH. I ovaj put iznosi kontroverzne detalje o političkim igrama u zemlji - Dodik je sa Lajčakom dogovarao referendum u RS, Stranka za BiH neće preživjeti, nova politička snaga Fahrudina Radončića može odnijeti pobjedu na narednim izborima. Scenario za Dodikov kraj je njegovo hapšenje i procesuiranje dok Sulejman Tihić pomaže projekat Beograda u BiH. Prenosimo dijelove tek objavljene analize.
Sheme po mjeri OHR-a

U funkcioniranju OHR-a prisutni su i propusti, ne samo među zaposlenima nego i samim visokim predstavnicama. Dolaskom visokog predstavnika Miroslava Lajčaka situacija se dodatno zakomplicirala, zbog Dodikovog zahtjeva na tajnom sastanku sa Lajčakom, prije njegovog preuzimanja dužnosti visokog predstavnika, da mu Lajčak stvori ambijent za održavanje referenduma o otcjepljenju.

Aktuelni visoki predstavnik Valentin Inzko naslijedio je vrlo teško stanje u državi i OHR-u. Nedavno objavljene sheme vidnijih pripadnika bošnjačkog naroda i islamske zajednice u BiH, čije se autorstvo pripisuje OHR-u predstavljaju grubo kršenje ljudskih prava od strane najviše institucije međunarodne zajednice u BiH, jer se kroz te sheme pokušavaju kriminalizirati pojedinci bez provođenja sudskog postupka i procesuiranja što predstavlja karakteristiku i praksu totalitarnih režima.

S obzirom na činjenicu da je Bosna i Hercegovina demokratska država, koja je još uvijek u fazi razvoja demokratskih standarda očekuje se od visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Valentina Inzka da sprovede istragu o ovom slučaju i preuzme odgovornost. Visoki predstavnik mora spriječiti oblikovanje novih nezakonitih shema i evidencija bez obzira o kome se radi i tako onemogućiti zloupotrebu institucije OHR-a.

Tajni razgovori vodećih funkcionera SNSD-a

Situacija na političkoj sceni unutar političkih stranaka u BiH je zapletena. Stranka za BiH nalazi se u fazi destrukcije sa malim šansama da politički preživi. Lider Stranke za BiH Haris Silajdžić još uvijek ima šanse da politički preživi i u ovom trenutku na izborima za Predsjedništvo BiH ponovno bi pobijedio Sulejmana Tihića (SDA).

U SDA je politička realnost djelovanje na dva paralelna politička kolosijeka. Na jednom kolosijeku je predsjednik SDA Sulejman Tihić, koji vodi stranku na sebi svojstven način, dok na drugom kolosijeku paralelno funkcionira „ostatak stranke“.

Nova politička realnost na političkoj sceni u BiH je Savez za bolju budućnost BiH (SBBBiH), kojeg predvodi Fahrudin Radončić. Radončić bi u ovom trenutku, prema obavljenim istraživanjima, ukoliko bi se natjecao za Predsjedništvo BiH pobijedio i Silajdžića i Tihića. U kojem smjeru će se razvijati SBBBiH analitičarima još uvijek nije potpuno poznato ali upozoravaju na opasnost prelaska u tu stranku većeg broja uglavnom kompromitiranih članova postojećih stranaka prije svega članova Stranke za BiH i SDA.

Ukoliko SBBBiH uspije animirati veći dio novih članova i uglednika postoji realna mogućnost da se nametne kao nova politička snaga u BiH. Pri tome je od izuzetnog značaja za budućnost te stranke, da u sebi ima elemente multietničnosti i da pokaže interes za zaštitu širih društvenih slojeva bez obzira na njihovu etničku pripadnost.

Situacija unutar drugih stranaka je također zapletena. To je posebno izraženo u SNSD-u zbog dugogodišnjeg despotskog načina vladanja Milorada Dodika. Vodeći funkcionari Dodikovog SNSD-a sve češće tajno se sastaju sa predstavnicima međunarodne zajednice (prednjače Radojičić i Špirić).

Analitičari upozoravaju na zanimljiv rasplet dešavanja u SNSD posebno kada dođe do sudskog procesuiranja Milorada Dodika. Postoji više scenarija. Najrealniji je, da visoki predstavnik smijeni Milorada Dodika zbog opstrukcije i kršenja Daytonskog sporazuma i istovremeno ga organi gonjenja uhapse i pokrenu sudski postupak protiv njega zbog njegovih kriminalnih aktivnosti. Tako bi mu onemogućili političko organiziranje kroz institucije civilnog društva i utjecaj na dodatnu destabilizaciju situacije u BiH.

Analitičari upozoravaju na alarmantnu situaciju u Bosni i Hercegovini i na primjeru Milorada Dodika upozoravaju da se većina političkih događanja odvija u začaranom krugu politike, mafije i kriminala.

Beogradizacija političke scene u BiH?

Utjecaj Srbije odnosno zvaničnog Beograda na politička dešavanja u BiH još uvijek je dominantan. To nije vidljivo samo kroz podršku predsjednika Srbije Borisa Tadića Miloradu Dodiku nego i kroz ostvarivanje političkog projekta Republike Srbije, prema kojem Republika Srpska postaje nadoknada za izgubljeno Kosovo. Iako, prema pouzdanim izvorima, predsjednik Srbije Tadić „na stolu“ već neko vrijeme ima ponudu za podjelu Kosova niko u Srbiji ne smije prihvatiti takvu vrstu ponude. Upravo zbog Kosova, BiH je na izvjestan način postala talac Kosova i svih događanja u vezi njega, jer se režimu u Beogradu zbog izgubljenog Kosova „gleda kroz prste“.

To pokazuje i nedavna posjeta glavnog haaškog tužioca Serge Brammertza Beogradu i njegova najava da će početkom decembra 2009 podnijeti pozitivan izvještaj Vijeću sigurnosti UN-a o napretku Srbije u suradnji sa haaški Sudom. Srbija još uvijek nije uhapsila glavnog optuženika za ratne zločine generala Ratka Mladića i Gorana Hadžića.

Opravdano se postavlja pitanje o kakvoj vrsti suradnje Beograda sa Haagom se radi kada se sve vrijeme znalo, da je Radovan Karadžić svih 13 godina skrivanja od haaškog suda bio pod kontrolom i zaštitom srbijanskih sigurnosnih struktura. Činjenica je, da postoje dvojna mjerila glavnog haaškog tužioca Serge Brammertza, koji istovremeno prema Hrvatskoj izražava negativan stav zbog tehničkih pitanja kao što su neisporučeni topnički dnevnici dok hvali napredak Srbije u suradnji, dok se ratni zločinci u Srbiji još uvijek nalaze na slobodi.

Beograd provodi svoj projekat u BiH

U taj projekt u BiH su pored Dodika uključeni i Dragan Čović (HDZ) i Sulejman Tihić (SDA), koji su putem dogovora u Prudu pokušali realizirati beogradski projekt u kojem je ključnog značaja onemogućiti državi BiH da ima svoju imovinu, izvršiti disoluciju Republike Srpske od BiH i približiti je Beogradu te onemogućiti ulazak BiH u NATO. Zvanična politička retorika Beograda podržava svaki dogovor tri konstitutivna naroda u BiH i sve što se tri naroda dogovore, računajući na činjenicu da se sa Dodikom nije moguće ništa dogovoriti.

Aktivnosti zvaničnog Beograda su u posljednje vrijeme ubrzane posebno kada se zna da od januara 2010.godine Stjepan Mesić neće biti na čelu Hrvatske računajući da će moći od BiH raditi što god žele. Bez obzira ko će doći na čelo Hrvatske u velikoj mjeri će biti nastavljena dosadašnja politika predsjednika Mesića, koji je predstavljao snažan protiv balans velikosrpskoj politici prema BiH u kojoj ključnu riječ trenutno imaju predsjednik Tadić i SANU, čiji je utjecajan član i Tadićev otac.

Preko Dragana Čovića (HDZ) pokušava se kriminalizirati cjelokupan hrvatski narod. Poznato je, da protiv Čovića traje nekoliko sudskih postupaka zbog organiziranog kriminala i zloupotrebe službenog položaja. U takvoj situaciji Dodik se pokušava nametnuti kao navodni zaštitnik interesa hrvatskog naroda. Pri tome treba podsjetiti na Dodikovu podršku bombardiranju Zagreba i pročitati transkripte ratnih sjednica Narodne skupštine Republike Srpske i tadašnje Dodikove izjave na tim sjednicama, kojima podržava bombardiranje Zagreba i traži opravdanje za njegovo bombardiranje.

Sulejman Tihić je obavio značajan dio posla za Milorada Dodika glasanjem za donošenje amandmana na ustav BiH, kojim se regulira status Brčko Distrikta BiH i time omogućava teritorijalni kontinuitet Republike Srpske preko Brčko Distrikta iako su poznata sva nastojanja, da sadašnje teritorijalne jedinice u BiH ne mogu imati teritorijalni kontinuitet (FBiH i RS), da bi se i na takav način spriječila eventualno stvaranja nekih novih država na teritoriji države BiH.

Blokirati račune i ne izdavati vize

Ukoliko međunarodna zajednica pribjegava izbjegavanju sankcioniranja putem smjena političara u BiH mora poduzeti druge odgovarajuće korake. Analitičari smatraju, da je potrebno što prije poduzeti mjere kojima se glavnim kočničarima daljeg napretka BiH i kreatorima nestabilnosti u BiH uvedu vize za putovanja u inostranstvu, kao i njihovim suradnicima i članovima porodica te se blokiraju njihovi privatni i računi institucija na čijem su čelu.

Međunarodni institut IFIMES upozorava, da u BiH prema procjenama oko 1/5 stanovništva nisu pripadnici konstitutivnih naroda (Bošnjaci, Srbi i Hrvati) nego predstavljaju značajnu populaciju koja se ne želi na takav način nacionalno opredjeljivati i da je potrebno tim državljanima BiH omogućiti učešće u političkom životu odnosno tu problematiku odgovarajuće zakonski urediti. Ta populacija uglavnom ne sudjeluje u političkom životu.

Referendum o otcjepljenju je realna prijetnja

Najavljivanje eventualnog referenduma, sa kojim prijeti Milorad Dodik predstavlja realnu prijetnju u BiH. Vijeće za implementaciju mira (PIC) treba poduzeti odgovarajuće mjere kojima bi se spriječilo eventualno neustavno djelovanje Milorada Dodika po tom pitanju.

Potrebno je, da Vijeće za implementaciju mira učini značajan iskorak u BiH i da više ne nagrađuje Milorada Dodika i njemu slične za nasilno i neustavno ponašanje popuštajući pred njegovim pritiscima i ucjenama kao što to čini sada.

Međunarodni institut IFIMES smatra, da međunarodna zajednica mora odlučnije djelovati u Bosni i Hercegovini, jer će u suprotnom doći do dodatne destabilizacije BiH. Ne smije se dozvoliti dalje destruktivno djelovanje pojedinih političara i potrebno je poduzeti odgovarajuće sankcije. Ukoliko je međunarodna zajednica uspjela uspješno provesti reformu oružanih snaga BiH ne postoje razlozi da se ne sprovede uspješna reforma policije, ustava i riješe druga otvorena pitanja koja su značajna za nesmetano funkcioniranje države BiH.

OHR još uvijek potreban

OHR još uvijek nije omogućio potpunu implementaciju Daytonskog sporazuma, nego samo njegove pojedine dijelove. Nesporna je činjenica, da je OHR u proteklom periodu svojim djelovanjem djelovao u smjeru održavanja i jačanja stabilnosti unutar BiH.

Analitičari upozoravaju, da bi zatvaranje OHR-a u sadašnjoj konstelaciji političkih odnosa u BiH odnosno kada je država u stanju političke nestabilnosti bio korak unazad i zbog toga je potrebno još uvijek zadržati OHR kao najvišu instituciju međunarodne zajednice u BiH, jer bi se njegovim zatvaranjem otvorile dodatne mogućnosti za nove konflikte i destabilizaciju BiH.

Ukoliko i dođe do zatvaranja OHR-a potrebno je prije toga obaviti širu raspravu u međunarodnoj zajednici o postepenom zatvaranju OHR-a uz zadržavanje pojedinih ovlasti sličnim „Bonskim ovlastima“, kojima bi se omogućilo normalno funkcioniranje države i onemogućile eventualne blokade kao i osigurala sigurnost za sve građane BiH.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: