O reformi pravosuđa 6. juna
0

Dodik ponovio: Sud i Tužilaštvo BiH su nametnuti

FENA
Milorad Dodik
Milorad Dodik
Predsjednik RS-a Milorad Dodik obrazložio je danas poslanicima Narodne skupštine RS-a razloge zbog kojih je zatražio stavljanje van snage odluke o referendum u RS-u, te saopćio šta će to RS tražiti u razgovorima o reformi pravosuđa u BiH koja bi trebalo da počne već 6. juna.

U obraćanju parlamentu, ponovio je i šta je prethodilo stavljanju van snage odluke o raspisivanju referenduma, kao i pratećih akata za njeno izvršenje, navodeći da se na to odlučio imajući u vidu da je “zajednički sa Evropskom unijom ocijenjeno da referendum za sada nije neophodan”, što je za njega ključna rečenica.

“Već sljedeći ponedjeljak otpočinje rasprava o pravosuđu i jasno je da je to uspjeh naše inicijative još više jer će razgovore uime Evropske unije predvoditi komesar za proširenje Štefan File. Nemamo iluzije da će sve biti završeno u ponedjeljak. Podsjetit ću vas da je rasprava o policiji trajala nekoliko godina. U ovoj raspravi je OHR marginalizovan, što je svakako dobro, jer je poznato da njihovo djelovanje šteti procesu”, ustvrdio je Dodik.

Republika Srpska je, dodao je, strana u ovim razgovorima, i jasno je da su tu i drugi iz BiH.

“Naš pristup je ustavan. Nepostojanje ustavnog osnova za pravosuđe na nivou BiH je naš temeljni stav. Ustav BiH i Dejtonski sporazum jedino entitetima daju nadležnost za pravosuđe. BiH ima samo Ustavni sud u skladu sa Ustavom BiH”, ustvrdio je, između ostalog, entitetski predsjednik.

Kritika nije poštedio ni Ustavni sud BiH, koji se, po njemu, pretvorio u politički sud, proširio je svoju apelacionu ulogu i pretvorio se u sud treće instance za redovne pravosudne procese, a trebao bi da to koristi samo onda kad je evidentno kršenje ljudskih prava.

“Zato treba na nivou BiH donijeti zakon o Ustavnom sudu BiH i tako urediti ovu oblast. Ustavni sud BiH ne može da ocjenjuje akte Ustavnog suda entiteta, jer ta praksa ruši politički sistem BiH. Sud i Tužilaštvo BiH nemaju ustavnu osnovu i dejtonski kapacitet, nemaju naše saglasnosti i oni su nametnuti. Nedostaje bazični ustavni uslov za transfer nadležnosti a to je sporazum strana. RS tu saglasnost nikad nije dala i ne postoji njena odluka o tome. Ne postoji ni odluka Federacije BiH o tome. Ove odluke strana i njihov sporazum moraju postojati, jer ako ih nema, nema ustavnog osnova a naravno tu onda počinje nasilje. Naša volja se mora poštovati jer je legalna i legitimna”, naveo je on.

Dodik kaže da Sud i tužilaštvo BiH mogu dobiti saglasnost ako se izmjene i dopune zakoni koji ih regulišu, “u smislu da se onemogući napad na nezavisnost pravosuđa RS, isključi primjena retroaktivnosti, ukine dosadašnja apelaciona praksa i da se procesuiranje obezbijedi za sve zločine bez selekcije”.

Vrhovni sud RS mora da bude, dodaje, zadnja pravosudna instanca za konačne odluke po zakonima RS, a Sud i Tužilaštvo BiH mogu imati nadležnosti da presuđuju po zakonima za koje je nadležna BiH i nikako po zakonima entiteta.

“Nećemo prihvatiti uvođenje instituta Vrhovnog suda BiH, niti pak jedinstven pravosudni budžet na nivou BiH, kako to neki predlažu”, naveo je Dodik.

Za njega nema potrebe ni za pravosudnom akademijom BiH kako to, tvrdi, neki hoće, a dodaje i da Sud i Tužilaštvo BiH ne mogu imati svoja odjeljenja u općinama i entitetima, jer to nije Ustavom dozvoljeno.

“Mora se redefinisati Visoki sudski tužilački savjet tako što će se razdvojiti sudski i tužilački savjet i formirati isti za sve nivoe pravosuđa, tako da postoje kantonalni, entitetski, Brčko Distrikt i nivo BiH. Treba ih urediti kao nezavisna tijela za provođenje procedura, odabira i predlaganja. Imenovanja sudija i tužilaca vratiti u zakonodavna tijela”, naveo je Dodik.

U svom izlaganju ponovio je optužbe na račun OHR-a i visokog predstavnika, za kojeg je rekao da je “neistinito i tendenciozno predstavio zalaganje RS-a da se djelovanje Tužilaštva i Suda BiH uskladi sa ustavnom pozicijom i ostvarivanjem pravde za sve, bez obzira na nacionalnost počinilaca, prije svega u predmetima ratnih zločina”.

I “intervencije” visokog predstavnika i navodna pravosudna reforma nisu, naveo je, doprinijele ni međunacionalnom pomirenju, ni povjerenju, niti posebnim rezultatima u procesuiranju ratnih zločina, već suprotno od onoga što je proklamovano od visokog predstavnika i OHR-a.

U nastavku sjednice raspravljat će, a zatim i glasati o stavljanju van snage odluke o referendumu u RS-u, koju je inicirao Dodik.